Odlomak

Nastanak i razvoj dizajna

Dizajn kao nova naučna i stvaralačka disciplina svoje poreklo vuče iz umetnosti, arhitekture i starih zanata. Umetnosti prvo likovne: slikarstvo i vajarstvo su u velikoj meri uticale na nastanak i razvoj dizajna. Tako da su brojna crtačka dela iz predhodnih epoha ili detalji sa slika bili inspiracija za oblikovanje i izradu upotrebnih predmeta ali i da uzori za upotrebu boja. Takođe su i vajarska dela doprinela nastanku dizajna jer su i vajarska dela njihovi elementi i detalji, kompozicije i proporcije uticale na razvoj dizajna. Još u antičkom svetu primenjivan je proporcionalni sistem zlatnog preseka i kod slika i sklptura a on je dalje našao primenu u dizajnu. Arhitektura je posebno dosta uticala na razvoj dizajna naročito u periodu nastanka dizajna jer je najveći broj tadašnjih arhitekata u isto vreme bavio dizajnom. Brojna arhitektonska dela počev od klasičnih grčkih i rimskih vremena pa do savremenog doba često su bili inspiracija dizajnu. Kako za osnovne ideje za oblikovanje proizvoda tako za primenu detalja proporcionalnim sa drugim arhitektonskim delovima i oblika. Stari zanati su posebno mnogo doprineli nastanku dizajna jer dizajn u suštini predstavlja izradu proizvoda koji su nekada rađeni ručnim putem, sada tehnologijom mašina. Naročito su značajni umetnički zanati: zlatarski, ali i izradom predmeta od metala dosta doprineli nastanku i razvoju dizajna. Dizajn kao nova oblast, stvaralačka disciplina nastaje sa serijskom mašinskom proizvodnjom. Njegov nastanak prvo su omogućili veliki tehnički pronalasci kao parna mašina u XVIII veku koja je našla primenu u tekstilstvu a zatim slede brojni drugi pronalasci telegraf, telefon, lokomotiva, zatim tehnologija dobijanja čelika. Sve je to uticalo na nastanak industrijskog načina proizvodnje koji je do tada zamenio zanatski način izrade, i to je stvorilo potrebu za novim načinom oblikovanja koji nazivamo dizajn. Drugi uslov za nastanak dizajna je teorija prirode odnosno počela je da se javlja nova svest o estetici industrijske proizvodnje već negde početkom 20 veka. U francuskoj Pol Surno pravi teoriju o estetici industrijske proizvodnje.
On uviđa da industrijska proizvodnja pored svoje funkcije i upotrebne vrednosti treba da ima i lepotu. Početak nastanka pravog dizajna vezan je za pokret koji nastaje početkom 1890 do početka XX veka. Ovaj pokret je imao različite nazive i zahvatio je čitavu evropu i nazivan je secesija (udvajanje), u nemačkoj jugent stil (stil mladosti), u italiji modernisimo (moderni stil), u engleskoj nova umetnost. U suštini radilo se o jednom sličnom ili istom umetničkom pokretu koji se javio u izradi umetničkih i upotrebnih a zatim se proširio na arhitekturu, vajarstvo, muziku, modu. U izradi upotrebnih predmeta i arhitekturskih karakteristika krive i talasaste linije i površine koje nastaju najčešće na uzoru na floralne motive (vrežove listove) koji su stilizovani i oblikovani na jedan čistiji način, a od materijala za ovaj stil karakteristična su naročito upotreba kovanog gvožđa i čelika, zatim bojene keramike, upotreba stakla. U arhitekturi su karakteristični balkoni od kovanog gvožđa, ograde, kapije i floralni detalji na fasadama. Jedan od glavnih protagonista secesije je Jozef Hofman koji živi i deluje u Beču. On se bavio prvi teorijom dizajna ali je i da mnoge upotrebne predmete i arhitektonske predmete. Značajni su Avgust Engela u Nemačkoj, Čarls Mekintoš u Engleskoj. A ovom pokretu pripadao je Španski arhitekta i dizajner Antonio Baudi. Krajem XIX veka u americi pogotovo u njenom zapadnom delu se javlja pokret u arhitekturi i dizajnu koji se naziva čikaška škola zato što je glavno sedište bilo u Čikagu. U okviru ovog pokreta delovalo dosta arhitekata i dizajnera od kojih je značajan Luis Siliven koji je smatrao da ukras treba izbegavati na upotrebnim predmetima da je suvišan, a takođe smatrao da oblik ili forma upotrebnog predmeta treba da prati njegovu funkciju odnosno da upotrebna vrednost bude funkcija njegove konstrukcije. U nemačkoj se početkom XX veka negde oko 1907 god. javlja pokret koji se naziva Verk Bunk, a koji se zalagao za novi pristup u arhitekturi i dizajnu. Njegov glavni protagonista je arhitekta i dizajner je Peter Berens. Koji se smatra prvim pravim dizajnerom. On se bavio dizajnom industrijske proizvodnje električnih aparata koji su se tada pojavili, zatim dizel lokomotiva i on je prvi dizajner koji se na svojim delima potpisivao dizajner Petar Berens. Karakteristika njegovog dizajna su proizvodnja sa čistim formama bez ukrasa koji su pre svega maksimalno prilagođeni funkciji proizvodnje. Posle I Svetskog rata 1919 g. u Nemačkoj se osniva škola za umetnost, arhitektura, dizajn, i zanate koja se naziva Bau Haus (kuća umetnosti). Na ovoj školi predavala su najznačajnija evropska imena iz oblasti arhitekture i dizajna kao što su Valter Gropius arhitekta i dizajner, Mis Vanderoje arhitekta i dizajner, zatim Jozef Itan slikar i čuveni teoretičar boja zatim Vasilu Kandinski poznati moderni slikar, Pukle moderni slikar, Marsel Brojer arhitekta i dizajner idr. Rad u ovoj školi bio je organizovan tako što se prvo izučavala teoretska nastava, zatim se u ateljeima istražuje forma, kompozicija proizvodnje a zatim se u radionicama uz pomoć savremenih alata i mašina pravili prototipovi budućih proizvoda. Svaki student je morao da prođe ove metode rada i da počne od ideje, njene provere istraživanja forme dođe do konačnog projekta za jedan proizvod ili arhitektonsko delo čiji model ili prototip je morao da napravi samostalno ili grupno. Protagirano je jedinstvo umetnosti i zanatstva ova škola je odgajila nekoliko generacija modernih arhitekata i dizajnera, a po dolasku fašista na vlast zbog neprihvatanja modernih ideja škola je bila zatvorena a profesori i đaci su otišli na zapad gde su završili i usavršili metode Bau Haus. Na nastanak modernog dizajna je dosta uticao i ruski konstruktivizam, to je pokret koji je nastao u sovjetskom savezu posle oktobarske revolucije. Njegovi tvorci i teoretičari su bili Anton Persner i Naum Gabo koji su u svom programskom proglasu izneli svoja načela nove tzv. konstruktivne umetnosti. Oni u tom manifestu mi ne slikamo slike i ne valjamo figure već stvaramo konstruktivno u prostoru. Oni su se zalagali za to da konačan izvor jednog dela mora biti rezultat funkcije ili namene proizvoda ili njegove konstrukcije. Posle dolaska Staljina na vlast i konstruktivisti su predstavnici škole Bau Haus morali da emigriraju u SAD. Poznati su Vladimir Tatlin (spomenik trećoj internacionali u vidu jedne čelične skulpture). El Misicski i braća Vesnini. Za vreme II Svetskog rata dizajn kao nova disciplina doživeo je veliki zastoj naročito u evropi gde je čitava industrijska proizvodnja bila usmerena u vojne. Nešto bolja bila je u americi gde su na razvoj dizajna uticali predstavnici škole Bau Haus i konstruktivisti gde su u americi osnovane mnoge škole kao što je Bau Haus. Posle II Svetskog rata dizajn je počeo da dobija novi i svetski značaj nesamo u americi već je počeo da se vraća u evropu.
1953 g. u gradu Ulmu je ponovo osnovana škola za dizajn koja je nastavila metode rada iz Bau Haus ali su uvedene i savremene metode u nastavi. Dizajn je i u ostalim evropskim zemljama dobijao veći značaj i stvaranje novih škola naročito u Engleskoj, Italiji, Skandinaviji, Finskoj, gde su bile vodeće u izradi nameštaja. Sa razvojem računarske tehnike i unapređenjem računara oni počinju sve važniju ulogu da dobijaju u dizajnu zbog toga što se skraćuju brojni postupci u fazama dizajniranja, vrši se lakša prezentacija i selekcija rešenja a računari zamenjuju mnoge klasične tehnike tako da su danas računari nezamenljivi u procesu dizajna. Skraćuju proces i omogućavaju izradu kvalitetnijih proizvoda. Pored klasičnih proizvoda koji se koriste u projektovanju kao što su CAD, 3dsMax, za potrebe dizajna postoje specijalni proizvodi i proizvodni paketi čak specijalizovane za posebnu industriju dizajna, za dizajn mode tako da je zahvaljujući svom razvoju u tehničkom ili tehnološkom proizvodu. Dizajn je danas postao moćna disciplina koja je počela da utiče na naš život, preko nameštaja, mode pa do šireg okruženja kao što su gradovi, ulice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Grafički dizajn

Više u Menadžment

Više u Skripte

Komentari