Odlomak

1.    HARD DISKU OPĆENITO

Prvo na što treba odgovoriti jest pitanje što je u stvari hard disk, ili Hrvatskim riječnikom rečeno črvrsti disk. Hard disk je elektronički sklop, sastavni dio računala, koji služi za pohranu podataka. Princip rada razvijao se od prvog hard diska 1956 godine sve do danas, no najpoznatiji princip jest princip magnetnog polja. Što u prijevodu znači da hard diskovi koriste magnetski zapis.

Prvi hard disk proizvela je tvrtka IBM 1956 godine, i taj hard disk imao je kapcitet oko 4 Mb. Takav kapacite je naravno bio malen, stoga je moralo doći do usavršavanja. Prva težnja bio je gigabajtni hard disk, što se i ostvarilo 1980. godine. Problem je bio što je taj disk imao težinu preko 250 kilograma. No usavršavanje je nastavljeno.

Današnji hard diskovi imaju standardne veličine. Hadr disk za stolno kućno računalo, pritom mislim na računalo koje ima zasebno kućište, monitor, tipkovnicu, miša, i zvučnike, ima veličinu 3,5 inča, dok je hard disk za laptop veličine 2,5 inča.

Ta veličina je danas standard i svi veliki proizvođači poput Seagatea, Hitachija, Western Digitala koriste tu veličinu kao primarni faktor u proizvodnji. No nije samo veličina standardizirana. Od 1956 mnoge su se stvari promijenile. Kao prvo promijenilo se sučelje, ili laičkim govorom rečeno promijenio se način spajanja hard diska sa matičnom pločom. Tako danas imamo PATA i SATA sučelja te mnoge modifikacije na temu njih kao što su SATA II i SATA III sučelja čije se promjene većinom odnose na brzinu prijenosa podataka.

No najdrastičnija od svih promjena je promjena kapaciteta hard diska. Prvi hard disk imao je oko 4 Mb, zatim je došlo do postupnog povećanja. Sa Mega bajta se prešlo na gigabajte, pa su se gigabajti polako umnožavali. Danas, diskovi imaju enormne kapacitete koji se i dalje nastoje povećati. 2005 godine tvrtka Hitachi napravila je prvi hard diska kapaciteta 500 giga bajta. Nepune tri godine poslije ta ista tvrtka napravila je hard disk od 1500 gigabajta ili stručno rečeno 1,5 tera bajta.

Diskovi su se kroz povijest mijenjali, no ono što je najvažnije za nas jest da su hard diskovi danas sve jeftiniji, sve većeg kapaciteta i sve pouzdaniji.

 

 

2.    HARD DISK

Kao što sam definirao u uvodu definirao, hard disk je sklop to jest uređaj koji služi za pohranu podataka. No od čega se zaista sastoji hard disk? Što se to sve nalazi u 3,5 ili 2,5 inčnom kućištu? Zašto čujemo mehaničke dijelove i vrtnju? Stoga je bitno reći ponešto o dijelovima hard diska i na kojem principu oni rade, to jest u kakvom su među odnosu.

    DIJELOVI HARD DISKA

Svaki magnetski disk mora imati određene dijelove. A to su ploče, magnetske glave, aktuator sa nosačima glava te pripadajući elektronički sklopovi.

Ploče hard diska izrađene su od čvrstog nemagnetskog materijala, ali su premazane feromagnetskim premazom koji se može trajno magnetizirati. Ploče se nalaze na osovini diska, koju pak pokreće motor različitih snaga zavisno o količini ploča naslaganih na osovinu. Magnetska glava nalazi se odmah iznad magnetske ploče dovoljno blizu da čita podatke a dovoljno daleko da ne ošteti ploču. Između ploče i magnetske glave nalazi se neka vrsta minijaturnog zračnog jastuka.

Pri spremanju podataka na hard disk na magnetskim pločama oblikuju se sektori. Atuator je uređaj koji magnetsku glavu dovodi točno iznad sektora gdje se nalaze traženi podatci.

Većina ovih dijelova nalazi se u hermetički zatvorenom kućištu, osim sučelja koje je istaknuto vani zbog lakšeg spajanja hard diska sa sa eksternim kućištem ili matičnom pločom. No dijelovi hard diska su iz posebnog razloga stavljeni u hermetički zaštićeno kućište. Naime magnetske ploče i magnetska glave i sam premaz izrazito su sojetljivi na bilo kakve nečistoće u koje uključujem čak i prašinu. Samo jedno zrnce prašine bilo bi dovoljno da se unište podatci na pločama koje se vrte brzinama od 5400 do 7200 okretaja u minuti.

Neki hard diskovi, koji većinom služe za brže dizanje Windowsa i bolji odaziv pri pretraživanju podataka imaju drastično veće brzine. Od 10000 do 15000 okretaja u minuti. To su Raptori (10000rpm) i Veloci Raptori (15000rpm). Pri takvim brzinama, i najmanje zrnce prašine nanijelo bi drastičnu štetu podatcima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari