Odlomak

Kragujevac, decembar 2013.

Uz glavne likove, u komediji „Dundo Maroje“ javlja se i niz sporednih likova, među kojima je i Vlaho, dubrovački mladić, koji predstavlja zrelog budućeg dubrovačkog trgovca. Tu razliku između drugova koje je sreo u Rimu, i sebe, naglašava i on sam u nekoliko situacija.
Vlaho je otporan na primamljivost i sjaj kurtizana, ali i na šale i upadice drugova koji namerno žele da se podsmevaju toj njegovoj zrelosti i ozbiljnosti. On je lik koji je u ovoj komediji najbolje opisao i Marovu avanturu u Rimu:
„Od bačava karatjele je učinio“ (I. Lovrenović, 1986).
Međutim , Vlaho je neko ko svojim opaskama ukazuje i na kritiku mladih, a Marovim primerom pokazuje nepromišljenost i rasipništvo. Prema takvom raspusnom ponašanju Vlaho je vrlo strog, što pokazuje i svojim aluzijama pri susretu njegovih drugova i Petrunjele, jer odlično zna iz kakvih se dubrovačkih situacija rodilo to poznanstvo. Vlaho je i jedan od retkih ljudi koji razmišljaju o daljem toku događaja. On je neko ko zna da neće dugo trajati ta Marova pustolovina, kao ni njegova „ljubav“ sa Laurom.
Takve Dubrovačke trgovce je Držić prikazao u pravom svetlu. Mladi Vlaho, koji se na putu iz Livorna zaustavio u Rimu, pokazivao je primer tipičnog razvoja mladih Dubrovčana, koje su očevi slali na prva trgovačka putovanja preko mora (Z. Bojović, 1982: 52).

Veoma vešto je prikazan i lik Sadija, rimskog trgovca, koji govori vrlo razuman tekst na italijanskom jeziku. On je epizodni lik koji je važan za sam razvoj radnje, ali i za karakterizaciju Mara i Laure. Sadi je bogati trgovac luksuznom robom od kojeg Maro nabavlja nakit za kurtizanu Lauru.
On je čovek istančanog osećaja za posao, stoga, u svakoj situaciji u kojoj njegova roba nije istog trenutka i plaćena, izražava nepoverenje koje je tipično za trgovca koji je sasvim predan i savestan u svom poslu.
Sadi svoj posao obavlja pošteno, predano i više nego savesno, ali njegova pohlepa za dukatima nije ravna onoj Dunda Maroja. On je i pronicljiv, jer od razgovora na stranom jeziku razume samo reč „dukati.“ On se ničim ne udaljava od sebe i ni na tren ne napušta misao da novac treba uzeti što pre. U situacijama kada stari čovek juri za mladim Marom, on je nepopustljiv (Z.Bojović, 1982: 47).
Sadi je Jevrejin, tipičan predstavnik svog naroda, odnosno onog glasa koji ih bije. Dobro poznaje raspusni život mladića u Rimu i, verovatno mnogo bolje, raskalašne navike kurtizana. On zna kolika je nepromišljenost mladih, koji previše troše, zadužuju se, varaju, a potom gube glavu i beže.
Sadi nudi bisere Lauri koja je nesposobna da ih odbije, kao što Maro ne može, a da ih ne kupi. Međutim, bez obzira na tu gramzivost i upornost, Sadi ima i dozu ljudskosti u sebi i to u onim situacijama kada osuđuje Marovo rasipništvo, bez obzira na to što njemu sve to i te kako odgovara.
Svojim italijanskim govorom, upornošću da dobije no što mu i pripada, ali i neodobravanjem ponašanja kupca koji stalno odlaže isplatu, on je živošću lika Jevrejina, za kakvog je Dubrovnik znao, prevazišao tipiziranu ličnost (Z.Bojović, 1982: 47).

Žena je u starom Dubrovniku, kao devojka bila strogo nadzirana, sa ograničenim kretanjem u očevoj kući. U braku je Dubrovkinja zadobijala nešto više slobode, uz pravo raspolaganja svojim mirazom, ali je njena isključiva oblast delovanja bila kuća i porodica. Prosto rečeno, žena u Dubrovniku je stalno bila  pod okom muškarca bio on otac ili muž.
Od žene renesansnog Dubrovnika zahtevalo se da bude lepa, razborita, ozbiljna, marljiva, čedna, milosrdna, pobožna, uzdržana, radna, umerena, oštroumna i uvek zaposlena. Dakle, da obiluje vrlinom i bude uzor drugim ženama- bolja od najbolje. Sva ova očekivanja stavljala su pred žene zaista teške zadatke.
Pera je pre svega tip devojke iz dobre kuće. Ona obiluje vrlinom i predstavlja potpunu suprotnost kurtizani Lauri.  Ona je svesna reči koju je dala verivši se sa Marom.
Čuvši priče o Marovom životu u Rimu, njegovoj predanosti poroku i bahanalijama, Pera ne okleva, kreće put Rima kako bi spasila čoveka koga voli.  Pera nije samo uplašena da će biti ostavljena, zbog reputacije koju je Maro stekao svojim vladanjem u Rimu, po Peru je rastanak sa njim možda i bolja opcija, ali nju krasi vrlina predanosti i odanosti. Pera je žena spremna na žrtvu kako bi spasila svog budućeg muža. Ona je svesna kodeksa svog vremena bez obzira na sve, pa čak da i sama bude predmet govorkanja i prezira u društvu. Prerušena  u mladića, sa ukradenim dukatima, u društvu brata od strica i babe odlazi u Rim. Zanimljiva je stoga što se presvlači u muško odelo kao Viola (Bogojavljenska noć) ili Porcija (Mletački trgvac) kod Šekspira.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari