Odlomak

1. Pojam i predmet kriminalistike
Kriminalistika je naučna disciplina koja sistematski istražuje i primjenjuje naučne i na iskustvu zasnovane metode i sredstva u otkrivanju i razjašnjavanju pojava KD i utvrđivanja njihovih počinitelja. To je nauka, koja se bavi izučavanjem strategije, taktike, metodike i tehnike otkrivanja, suzbijanja i prevencije kriminaliteta na nivou pojedinog KD i pojave u cjelini. Tri osnovna zadatka kriminalistike su: gnoseološki (spoznaja zakonomjernosti), konstruktivni (pronalazi nove metode strategijskog i taktičkog postupanja i usavršavanje tehničkih sredstava) i komunikativni (prenos naučnih rezultatapraktičarima, građanima, studentima…).
Predmet kriminalistike je:
— otkrivanje, istraživanje i proučavanje zakonomjernosti nastanka, trajnosti, prikupljanja ispitivanja i korištenja operativnih i dokaznih informacija o KD i učiniocu KD
— proučavanje sadržajnu, spoznajnu stranu operativne, istražne i sudske prakse
— izučavanje, analiza i uopštavanje delikventske prakse, kako bi se uočile opšte i tipične zakonomjernosti
— izučavanje primjene, u praksi postojećih kriminalističko- strategijskih, preventivnih, taktičkih mjera i tehničkih sredstava (npr. alarmni sistemi…)
— utvrđivanje zakonomjernosti i međusobno dejstvo materijalnih objekata, kao i fizičko djelovanje ljudi (uzajamne radnje i odnosi učinioca i žrtve; uzajamne radnje i odnosi učinioca i svjedoka; uzajamne radnje i odnosi učinioca i državnih službenika; uzajamne radnje i odnosi svjedoka i državnih službenika i međusobni odnosi institucija, koje primjenjuju kriminalistiku).

2. Sistem kriminalistike
Kriminalistiku tvore sledeće tematske cjeline:
● Kriminalistička tehnika – proučava, razvija i iz tehničkih i prirodnih nauka preuzima najpodesnija sredstva koja služe za pronalaženje, obezbjeđenje, fiksiranje i ispitivanje tragova KD (npr. mikroskopi, fotografske tehnike…); za formiranje baza podataka (o učiniocima, o KD, sredstvima izvršenja…), kao i za sprečavanje izvršenja i prevenciju KD (npr. alarmi, video nadzor…).
● Kriminalistička taktika – se bavi oblicima u kojima se mogu pojaviti KD, motivima i ciljevima njihovog izvršavanja (kriminalna, delikventska tehnika i taktika); stručnim znanjima, vještinama, običajima, shvatanjima, načinom života i psihologijom izvršioca KD (kriminalistička fenomenologija); usavršava sva ona pravila i radne metode, koje služe za otkrivanje i razjašnjavanje izvršenih i budućih KD, a nisu tehničke prirode i organski povezuje taktičke i tehničke načine rada.
● Kriminalistička metodika – to je disciplina kriminalistike, koja istražuje i proučava specifičnosti, tj. ono što je važeće samo za otkrivanje, istraživanje i razjašnjavanje određene vrste KD. Npr. specifičnosti vršenja uviđaja kod saobraćajnih nesreća…
● Kriminalistička strategija – zbog razvoja kriminaliteta, došlo je do potrebe kriminalističke prevencije. Kriminalistička strategija je stvaranje koncepta kriminalističkih mjera i programa sa ciljem postizanjaefikasnog otkrivanja, razjašnjavanja i sprečavanja KD. Dijeli se na:
— opštu KS – formiranje, unapređenje i metode suzbijanja (stavljanje pod kontrolu) i prevencije kriminaliteta u cjelini.
— posebne KS – formiranje, unapređenje i metode suzbijanja (stavljanje pod kontrolu) i prevencije pojedinih vrsta KD.
— specijalne KS – strategija implementacije i optimiziranja pojedinih kriminalističkih mjera.

3. Naučni praktični karakter kriminalistike
Kriminalistika – kao praktična disciplina – ima dvije osnovne karakteristike:
— realizuje se skoro isključivo u praksi policije. To je neophodna djelatnost kod otkrivanja delikta i učinioca i kod potpunog rasvjetljavanja događaja.
— ispoljava se postdeliktno, tj.posle izvršenja KD. Ovo je nedostatak kriminalistike, jer je na ovaj način kriminalistika ograničena, tj. može se postaviti pitanje postoji li preventivna kriminalistika.
Preventivna kriminalistika je usmjerena ka sistematskom istraživanju mjera kojima se sprečava počinjenje krivičnih djela.
Kriminalistika – kao naučna disciplina – mora se posmatrati u odnosu i u sadejstvu sa drugim naukama, koje za predmet imaju kriminalitet (krivično pravo, materijalno i procesno, kriminologija, penologija, viktimologija, sudska medicina, kriminalna politika…). To je nauka, koja se bavi izučavanjem strategije, taktike, metodike i tehnike otkrivanja, suzbijanja i prevencije kriminaliteta na nivou pojedinog KD i pojave u cjelini.
Kriminalistika sistematski istražuje naučna i iskustvena pravila iz prirodnih, društvenih i tehničkih nauka i sjedinjuje ih u području svojih istraživanja.
– neki autori joj ne priznaju status samostalne naučne discipline i njena istraživanja ne uzimaju kao posebne tematske cjeline.
– neki autori joj priznaju status samostalne naučne discipline, ali se prema njoj kao cjelini odnose suzdržano
– neki autori smatraju da kriminalistika ispunjava sve uslove da bude samostalna naučna disciplina
Činjenice koje kriminalistici daju atribut nauke su:
1. poseban predmet izučavanja i istraživanja
2. specifičan pristup procesu kriminalističko-pravnog istraživanja
3. posebne jedinstvene metode istraživanja

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari