Odlomak

KRIMINALISTIKA
1. Pojam, osnovne karakteristike i podela kriminaliteta
Kriminalitet se može definisati kao društveno negativna, dinamična pojava, koja predstavlja aktivnost jednog ili više lica u određenom prostoru i vremenu, čije su aktivnosti inkriminisane zakonskim propisima i čije nepoštovanje i kršenje povlači adekvatnu krivičnu sankciju.
Povratinštvo, specijalnost i profesionalizam su neizbežne karakteristike modernog kriminaliteta. Savremeni kriminalitet sve više karakteriše nasilje, grubost, brutalnost, nehumanost, upotreba vatrenog oružja i olako lišavanje života drugog lica. Posebna karakteristika kriminaliteta vezuje se za organizovani kriminalitet jer se članovi takvih kriminalnih organizacija povezuju sa predstavnicima državnih i drugih organa (uglavnom putem korupcije) radi lakšeg ostvarivanja svojih ciljeva.

-TAMNA BROJKA KRIMINALITETA – Predstavlja broj izvršenih krivičnih dela u jednoj kalendarskoj godini koji nije evidentiran ni u jednoj statistici jer su ta dela ostala neotkrivena.
-M.O.S. (MODUS OPERANDI SISTEM) – Sopstveni način izvršenja krivičnog dela (usavršavanje za određenu kriminalnu delatnost).

Najčešća podela kriminaliteta:
1) Opšti (klasični)
2) Privredni
3) Politički
4) Ekološki

2. Pojam i podela kriminalistike
Kriminalistika je nauka koja se bavi izučavanjem odgovarajućih metoda i sredstava u cilju sprečavanja i otkrivanja krivičnih dela i učinilaca i obezbeđenja ličnih i materijalnih dokaza. Samim tim kriminalistika obuhvata preventivnu i represivnu komponentu suprostavljanja kriminalitetu.
Kriminalistika se deli na sledeće kriminalističke discipline:
– kriminalistička taktika (izučava i primenjuje kriminalistička pravila i metode koji su opšteg karaktera i zajednički za sprečavanje i otkrivanje svih ili većine krivičnih dela)

– kriminalistička tehnika (izučava i usavršava savremene tehničke metode i postupke u cilju njhove primene na pronalaženju tragova i predmeta k.d., bitnih za rasvetljavanje kriminalnog događaja)

– kriminalistička metodika (izučava, istražuje, i primenjuje najcelishodnije metode i sredstva karakteristična za otkrivanje pojedinih krivičnih dela)

– kriminalistička operativa (izučava i primenjuje specifične metode i sredstva koja se odobravaju po posebnom postupku, a sprovodi ih isključivo organ unutrašnjih poslova – specijalne istražne tehnike, operativne veze i sl.)

Ocem kriminalistike smatra se Hans Gros (lat. Crimen – zločin) – 30 god. radio kao istražni sudija i tako stekao ogromno iskustvo.
3. Osnovna kriminalistička načela
Osnovna načela kriminalistike pružaju garanciju za zakonit i objektivan rad, uz puno poštovanje ustavnih prava i sloboda svakog građanina.
Osnovna načela kriminalistike su:
– načelo zakonitosti – načelo temeljitosti i upornosti
– načelo objektivnosti – načelo jedinstvenog rukovođenja
– načelo brzine i operativnosti – načelo koordinacije i saradnje
– načelo metodičnosti i planiranja – načelo čuvanja službene tajne
– načelo kritičnosti i samokritičnosti – načelo međunarodne saradnje
– načelo humanosti

Načelo zakonitosti – podrazumeva sprovođenje svih kriminalističkih radnji u skladu sa zakonskim propisima (Ustav, KZ, ZKP…)

Načelo objektivnosti–je od značaja za utvrđivanje istine, jer se do istine može doći samo ako se sve činjenice objektivno sagledaju, bez potcenjivanja, pristrasnosti, ličnih stavova i interesa. Na isti način je neophodno prikupljati i dokaze koji dokazuju krivicu i dokaze koji dokazuju nevinost.

Načelo brzine i operativnosti – posebno značajno za operativnu delatnost policije, jer od blagovremenosti preduzimanja pojedinih kriminalističkih radnji zavisi da li će se prikupiti relevantna informacija od značaja za otkrivanje i dokazivanje krivičnog dela.
Načelo operativnosti podrazumeva da pripadnik policije mora dobro poznavati pojavne oblike kriminaliteta na svom području, osuđivana lica, lica koja se nalaze na uslovnom otpustu, njihova kretanja i delatnost, zanimanja za koja su se osposobila itd.

Načelo metodičnosti i planiranja–podrazumeva da celokupna delatnost na otkrivanju i dokazivanju krivičnog dela mora da se planira. Improvizacija ne sme biti.

Načelo kritičnosti i samokritičnosti – je u vezi sa načelom metodičnosti i planiranja, i nalažu pripadniku policije ili istražnom sudiji da budu kritični i samokritični i veoma oprezni u donošenju određenih zaključaka u vezi sa kriminalnim događajem. Ne smeju biti prebrzi i sve moraju potkrepiti relevantnim činjenicama.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari