Odlomak

 

U svakoj državi postoji skup pravnih pravila koje moraju postovati svi koji se nalaze pod jurisdikcijom te države. Taj skup pravila naziva se objektivno pravo. Subjektivna prava se razlikuju od objektivnog prava i crpe se iz objektivnog pravnog poretka.

 Ljudska prava su subjektivna prava koja pojedinac uživa samim tim što je ljudsko biće i ne duguje ih državi i njenoj volji. Dakle, ona nisu pozitivnopravnog, već moralnog porekla i potiču iz normativnog poretka koji je iznad države i koji ona mora poštovati bez obzira na to da li ih je izričito prihvatila.

Da bi se izbegla mogucnost da drzava putem objektivog prava propisuje koja ce prava covek posedovati, javila se ideja o zastiti ljudskih prava koja svakom coveku moraju biti obezbedjena. To znaci da postoje odredjena prava pojedinca koja, bez obzira na volju drzave, njene ustave I zakone, moraju biti garantovane svakom ljudskom bicu. Medjutim, neka subjektivna prava koja propisuje objektivni pravni poredak mogu biti I uslovljena . Zajednicko za sva subjektivna prava jeste da ona poticu od drzave I da zavise od njene volje. Medjutim, ljudska prava nisu pozitivnopravnog karaktera, ona poticu iz normativnog poretka koji je iznad drzave I drzava ih mora postovati bez obzira na to da li ih je izricito prihvatila.

Ljudska prava su osobeni tip prirodnih prava, njihova sustina nije pozitivistickog karaktera. Ona su izvorna, sveopsta I neotudjiva I ona pocivaju na moralnim pretpostavkama.

Obelezja ljudskih prava:
A) nisu sva prava vezana za moral I ljudska prava – savremeni svet, medj.zajednica pociva na zajednici drzava, a ljudska bica zive u tim drzavama, sto uslovljava politicki karakter ljudskih prava, jer se ostvaruju u drzavi I odnose se na drzavu. Pojedinac ima mnogo moralnih prava prema drugima, medjutim nepostovanje tih moralnih pravila ne povlaci za sobom sankciju drzave, ali ukoliko su ta moralna pravila pretvorena u npr. kupoprodajni ugovor koji jedna strana krsi, postojace sankcija od strane drzave. Jos vise se vidi uloga drzave u krivicnoj sferi (npr. kleveta, gde ce pored moralne postojati I krivicna sankcija).

B) najveci broj ljudskih prava je usmeren iskljucivo prema drzavi – gde se pravima pojedinca ogranicava drzave tj.zahteva se njeno nemesanje. Najtipicniji primer tih prava jesu slobode (sloboda misli, veroispovesti itd), gde drzave ne sme nista ciniti kako bi uskratila ljudima ova prava. Takodje, ponekad se, pored uzdrzavanja I nemesanja drzave, zahteva I njeno konkretno delovanje najvise dolazi do izrazaja kod ekonomskih, socijalnih I kulturnih prava, ovde pre svega se uzima da je drzava duzna da svakom obezbedi zivot dostojan ljudskog bica, min prihode, obrazovanje …(npr.obezbedjivanje demonstracija policajcima itd).
C) ona pripadaju svim ljudskim bicima bez ikakvog razlikovanja, ali to ne znaci da su svi ljudi u svojim pravima isti – ista mora biti sansa koju imaju.

2) Evolucija ideje o ljudskim pravima

– Uvod – Genocid na Jermenima I Jevrejima pre II SvR nije naisao nan eke znacajnije osude u tom periodu.
A) Od klasicne Grcke do Francuske revolucije
– Stari Grci su poznavali prava slobodnih pojedinaca pre svega u smislu zastite od tiranije. Ova ideja se razvija I u Rimskom period, pre svega se oslanjajuci na ideju o prirodnom pravu. Zacetak MLJP.
– Prvi istinski uspon u Evropi XVII v. Hugo Grocijus I Tomas Hobs su iznosili ideje o prirodnim pravima coveka. Njihova vidjenja su pocivala na ideji prirodnog prava svakog pre svega na samoodrzanje, manje su bili orijentisani na slobodu od drzavnih stega.
– Prvi zacetnik modern ideje ljudskih MLJP – Dzon Lok – svaki covek ima pravo na zivot, slobodu i imovinu. Njegove ideje su bile bazirane na jednakosti racionalnih ljudi koji imaju podjednaka prirodna prava data od Boga te svaka drzava koja ih krsi gubi legitimitet! Ove ideje se mogu smatrati pokretacem za buduce revolucije.
– Tomas Pejn ucesnik I Francuske i Americke revolucije je formulisao ideju univerzalnih ljudskih prava kao osnove statusa ljudskog bica.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 107 stranica
  • Ljudska prava -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Pravni fakultet  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari