Odlomak

UVOD

Osnovni cilj predmeta Odnosi s javnošću jeste da se studentima predstavi značaj razvoja i održavanja dobrih odnosa sa različitim grupama javnosti: kupcima, zaposlenima, finansijerima, predstavnicima vlade, predstavnicima medija, lokalnim stanovništvom i svim drugim grupama čije činjenje ili ne činjenje može da izazove posledice koje utiču na poslovanje preduzeća i njegov uspeh na tržištu.
Predmet pokriva osnovne koncepte savremene teorije odnosa s javnošću i usmeren je ka tome da ukaže na neophodnost primene tih koncepata u praksi preduzeća u Srbiji. Prati se pojava ideje o uspostavljanju odnosa s javnošću i njena konceptualizacija, odnos između odnosa s javnošću i marketinga te marketing komuniciranja, izučava se šta sve spada u osnovne zadatke ljudi zaduženih za upravljanje odnosima s javnošću kao i kako se oni mogu organizovati, ukazuje se na osnovne etičke probleme iz kojih proizilazi neophodnost profesionalnog upravljanja odnosima s javnošću, razmatraju se osnovne postavke teorije komunikacije i, na kraju, analizira se značaj medija i njihova uloga u komuniciranju preduzeća s javnošću.
Slušajući ovaj predmet studenti treba da shvate značaj koji komuniciranje sa različitim grupama javnosti ima za uspešno poslovanje preduzeća, kao i da nauče kako da teorijska saznanja primene u cilju planiranja aktivnosti usmerenih na razvoj i održavanje dobrih odnosa s javnošću, kao da ovladaju specifičnim veštinama komuniciranja sa predstavnicima medija kao jedne od posebno značajnih grupa javnosti za preduzeće.
Sta je moral?
“Moral je skup nepisanih pravila i običaja koji utvrđuju međuljudske odnose i prosuđuju što je dobro, a što zlo. Moral je nešto objektivno kao oblik društvene svesti, sistem običaja, navika, normi. To je zahtjev društva za određenim ponašanjem, odnosno, principima koji određuju kako nešto treba da bude.“
Moral je nastao u ljudskom društvu, još u prvobitnoj zajednici. Tokom svoje evolucije čovek je, najpre živeo u malim grupama gde je bilo potrebno uskladiti svoje potrebe sa potrebama drugih. Na osnovu iznalaženja rešenja za to, formirana su pravila ljudskog ponašanja i nastala je filozofska disciplina – etika. Moral je objektivna društvena pojava koja je određena skupom pravila ili normi koja regulišu ponašanje članova jedne društvene zajednice, ali i navikama ponašanja. Procenjivanje morala ili moralni sud donosi na osnovu postupaka, rasuđivanja, ponašanja ili uopšte karaktera nekog čoveka. U skladu sa tim i sa složenom komunikacijom koja se odvija u društvu, ljudi formiraju svoje ličnosti, usmeravaju svoju motivaciju i delovanje, vrednuju i sude i sebi i drugima.
Osnovna karakteristika moralnih normi je njihova obaveznost, koja je dvostruka, što znači da je moral obavezujući i društveno (spolja) i individualno (unutra), za razliku od pravne i običajne obaveznosti koja je isključivo društvena. Takođe, kao bitne karakteristike morala, navode se i trenutačnost, bezuslovnost, nametnutost i sl.
Po Sigmundu Frojdu je potpuno usvajanje moralnih normi koje jedno društvo propisuje praktično nedostižno. Zbog nagonske, impulsivne strane ljudske prirode, čovek tek delimično usvaja te norme, posebno one kojima su određena ponašanja zabranjuju. Prema tumačenjima Hristovih ucenja, „moralnost je dobrota prema slabijima“. Niče je definisao moralnost kao „smelost jačih“, a Platon kao „stvaralačku harmoniju celine“.
Različita društva imala su u različitim periodima različite moralne vrednosti, mada se između njih često može povući zajednički imenitelj. Prema gledanju na različitost vrednosti i istorijski razvoj morala postoje moralni relativizam, moralni apsolutizam i moralni univerzalizam.
Moral se sastoji iz 3 elementa:
 Moralna norma
 Moralni sud
 Moralna sankcija
Moralne norme
Su eksplicitna ili implicitna pravila ponašanja koja važe u određenoj socijalnoj zajednici i prema kojima se neko ponašanje procenjuje kao moralno ili nemoralno, odnosno dobro ili rđavo. U povijesti civilizacijskog razvitka društva stvorile su se moralne vrijednosti i prihvatile su se moralne norme koje imaju tako veliki značaj za ljudski opstanak tako da društvo bez njih nije moglo opstati i stoga se prenose iz naraštaja u naraštaj i prisutni su u svim slojevima društva, pa su na taj način stekle obilježje “univerzalnih vrijednosti”.
One se stalno razvijaju, dograđuju i dobivaju nove kvalitete, posebice razvijanjem humanističke dimen­zije. Te norme po pravilu se odnose na područja postojanja čovjeka kao pojedinca i u grupi, na područja koja određuju pravnu, socijalnu i ekonomsku sigurnost življenja čovjeka, poštovanje slobode i dostojanstva bez obzira na materijalni, socijalni status čovjeka. Ljudska povijest razvitka je povijest ljudskih muka, patnji i življenja i stoga se te norme najviše odnose na taj dio ljudskog života. Najbolja ilustracija za to su “deset Božjih zapovijedi” koje je prihvatilo kršćanstvo, koje se preko svojih apostola stalno afirmira do današnjih dana, kao što su: “ne ubij”, “ne kradi”, “voli bližnjeg svoga”, “ne poželi ženu bližnjeg svoga” i sl. (Dr. Ljupčo Arnaudovski – isto)
Pokajanje grijeha je put oslobođenja od patnji i unutarnjih napetosti; potrebna je hrabrost za dobra djela; dužnosti supružnika da žive u ljubavi i međusobnom poštovanju; da im bude tuđe koristoljublje; živjeti kao djeca svjetlosti, međusobna vrijednost je temelj zajedničkog života i opstanka; poštovanje starih, udovica i svećenika; pomogni nemoćnom i siromahu; ne iskorištavaj čovjeka u nemoći i sl. Posebice apostolska poslanja iz Svetog pisma u suštini predstavljaju afirmaciju određene moralne norme među vjernicima u određenom aktualnom trenutku kada je uočen neki problem u odnosima među ljudima. (Sveto pismo (Biblija), izd. Svetog arhijerejskog sinoda Makedonske pravoslavne crkve, Skopje, 1990. godine)
U sociologiji morala i filozofiji ističe se da moralne vrijednosti postaju moralne norme tada kada postanu dio, kada se urežu u ljudsku svijest, pa na taj način su i dio ličnosti i njezinog općeg pogleda na svijet, dio unutarnjeg vjerovanja čovjeka i njegove potrebe da postupa sukladno njima.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari