Odlomak

 
1. Uvod

Lom materijala je prirodna pojava. Javlja se u procesu plastične deformacije, i uglavnom kod materijala koji su elastičniji i mogu duže da izdrže dejstvo sile na njegovu površinu. Sam proces plastične deformacije teče tako da prvo dolazi do deformacije osnovnih svojstava materijala, sve dok atomi unutar materijala ne krenu da teku jedni preko drugih. To predstavlja početak plastične deformacije, posle čega je samo pitanje vremena kada će doći do loma, odnosno pucanja materijala.

Lom u prirodi je jako česta pojava, pošto imamo delovanje različitih sila svuda oko nas. Opšte su poznati primeri loma velikih brodova, građevina, koje su za sobom povukle posledice. Pojava loma je svakako jedna neizbežna stvar. Sam proces loma teče postepeno, uz povećanje dejstva sile i drugih faktora. U nastavku rada mi ćemo se baviti samim pojmom loma materijala, time šta uopšte dovodi do loma, osnovnim vrstama loma, pukotina i drugim specifičnostima.

2. Pojam loma

Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tela. Uzrok loma je fizikalan, a nastaje delovanjem naprezanja koje razara atomsku ili molekulsku vezu, te se na taj način stvara nova slobodna površina. Lomom materijala se bavi mehanika loma.

Makroskopski i mikroskopski lom materijala može biti žilav ili krt. Kod makroskopski žilavog loma u blizini mesta preloma prisutna je plastična deformacija, dok kod krtog preloma ona izostaje. U mikrorazmerama kod materijala sa kristalnom strukturom lom može biti transkristalni i interkristalni. Interkristalni lom se širi kroz kristalno zrno, a može biti žilav i krt. Kod žilavog transkristalnog loma prisutna su, na prelomnoj površini udubljenja nastala plastičnom deformacijom. Stoga se takav lom naziva jamičasti lom.

Interkristalni lom napreduje duž granica zrna i uvek je krt lom. Po izgledu je sličan transkristalnom lomu, jer se prelomna površina sastoji od mikroglatkih ravni koje su u ovom slučaju granice kristalnih zrna. U makro razmerama lom od umora materijala uvek je pretežno krt, tj. bez plastične deformacije mašinskog dela u okolini prelomne provršine.
2.1.Modeli nastajanja pukotina

Najprihvaćeniji modeli nastajanja pukotina su:
• Griffithov model pukotina
• Irwinov model pukotina
• Model teorije dislokacija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari