Odlomak

Uvod
Motivacija nije nešto što se može obezbediti prostim “njihanjem šargarepe ispred zeca”. Stvaranje motivacije kod učenika obuhvata mnoge različite faktore među kojima su: pristup profesora, pogodno okruženje i dobra međusobna komunikacija. Savremeni profesori su suočeni sa pitanjima kako da motivišu učenike da usmere svoju energiju, znanje i veštine, i sposobnosti da primene stečeno znanje. Najveća greška, koju profesor može da učini jeste da pretpostavi da su svi učenici svesni značaja učenja i njegove primene u praksi. Njihova motivacija je inspirisana, najčešće poklonom od roditelja za dobru ocenu, ili kaznom za lošu. Ne možemo očekivati da će učenik biti motivisan za rad znajući da ga čeka dobra ocena, već je potrebno da se stvori okruženje koje će u njima pokrenuti energiju da urade ono što se traži.

Razvijanje interesovanja za matematiku
Među najznačajnije faktore koji utiču na odnos učenika prema nastavi matematike spada interesovanje za nju. Pitanje razvoja interesovanja za matematiku ima dva aspekta:
 Kako probuditi interesovanja?
 Kako započeto interesovanje razviti i održati?

Veliki francuski matematičar Poisson (Simeon Denis Poisson, 1781-1840) priča da je poželeo da bude matematičar još kada je u detinjstvu rešio sledeći zadatak o deljenju vina na dva jednaka dela pretakanjem, pomoću sudova nejednakih zapremina: “Imamo balon od 8 litara ispunjen vinom, i dva prazna od 5litara i 3litre. Kako podeliti vino na dva jednaka dela (po 4litre) uz pomoć pomenutih balona?”.
Poznati Ruski matemetičar I.I.Čistjakov, 1911.g., na jednom od svojih predavanja izjavljuje da je zavoleo matematiku onog trenutka kad je rešio ovaj zadatak: ” Dokazati da je svaki prost broj, počev od broja 5, ili povećan, ili umanjen za jedan, deljiv brojem 6.”
I dok ona početna iskra, koja u nama budi interes za matematiku, može biti slučajna, dalji razvoj interesa ne sme da se prepusti slučaju. Pored nastave, koja kroz svoje različite oblike najviše doprinosi buđenju interesovanja za matematiku, postoje mnoga posebna sredstva i aktivnosti koje utiču na povećavanje interesa za predmet. Na primer: matematičke igre, trikovi, zagonetke, odnosno: zanimljiva matematika, isticanje primena matematike, značaja matematike u drugim naukama, njene veze sa merenjima u prirodi, elementi istorije matematike, matematička društva, isticanje ciljeva učenja matematike, ličnost učitelja. Ova sredstva i aktivnosti predstavljaju podsticaje koje izazivaju veće interesovanje. Ovakve pobude ne smeju biti same sebi svrha, već samo sredstvo kojim ćemo postići cilj: Razvijanje interesa za matematiku. Možda bi pravo rešenje bilo upravo krenuti predavanje pomoću nekog rebusa ili slagalice i time osvežiti nastavnu jedinicu:
Primer 1: Prekopirajte ova dva cveta na papir ili karton, zatim isecite latice, stabla i listove i napravite krug:

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Matematika

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari