Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio Andjela2044 30. januar 2015. Prijavi dokument
UVOD
Sistem organa za varenje (digestivni sistem ili crevni sistem) se sastoji iz niza uzastopnih delova u kojima se odvijaju pojedine faze varenja i apsorpcije. Crevo je pričvršćeno za telesni zid trbušnom maramicom – mezenterom. Crevni kanal sačinjavaju:
– usna duplja;
– ždrelo;
– jednjak;
– želudac;
– tanko crevo;
– debelo crevo;
– analni otvor (rektum)
2 Jetra
Jetra je organ kod kičmenjaka, uključujući i ljude. Jetra ima važnu ulogu u metabolizmu obavljajući mnoštvo funkcija, uključujući detoksifikaciju, odlaganje glikogena i proizvodnju proteina krvi. Jetra takođe proizvodi žuč, koja je važna prilikom varenja. Medicinski termini koji su u vezi sa jetrom, uglavnom počinju sa hepato- od grčke reči za jetru, hepar.
To je najveća žlezda u organizmu kičmenjaka. Jetrin sekret je žuč koja se sakuplja u žučnoj kesi, a odatle kroz žučni kanal izliva u duodenum. Žuč ne sadrži enzime, ali omogućava varenje masti tako što vrši njihovu emulziju (razbija ih na sitne kapljice). Pored toga jetra obavlja još niz značajnih funkcija:
– u njoj se glikoza pretvara u glikogen;
– predstavlja skladište vitamina i gvožđa;
– transformiše otrovne materije u neotrovne (sva krv iz creva prvo prolazi kroz jetru pa zatim ulazi u opšti krvotok) i dr.
Jetra je najveći organ trbušne duplje a nalazi se na desnoj strani tela, nepodredno ispod dijafragme. Klinastog je oblika, čini je meko tkivo i tamnocrvene je boje. Njena masa kod odraslog čoveka iznosi 1 do 2.5 kilograma.
Jetra (nepar) je po masi (1300-1600 grama) i zapremini najveći organ čovečjeg organizma. Smeštena je na desnoj strani abdominalne šupljine. Gornja ili prednja strana jetre podeljena je srpastom vezom (lig. falciforme bepatis) na dva anatomska režnja ili lobusa: desni i levi. Kod odraslih desni režanj je oko šest puta veći od levog, a oko tri puta kod dece.
2.1 Histologija
Parenhim jetre izgrađen je od ćelija hepatocita koje su organizovane u nizove koji se nazivaju hepatične ploče (Remakovi nizovi). U izgradnji jetre učestvuju i:
– endotelske ćelije sinusoidnih kapilara
– Kupferove ćelije
– Itoove ćelije
– gradivne komponente drugih tkiva: vezivnog, mišićnog i nervnog.
2.2 Funkcije jetre
Jetra ima poseban anatomski i fiziološki položaj i ulogu u humanom organizmu. Nalazi se na sredi¬ni puta između digestivnog trakta, odakle potiču hranljivi sastojci dobijeni varenjem hrane i sistemskog krvotoka kome predaje svoje proiz¬vode. Prema današnjim naučnim saznanjima jetra obavlja preko dve stotine različitih fizioloških i biohemijskih funkcija. Zato jetra ima dvostruki krvotok: oko 80% krvi ulazi u jetru preko portne vene, a oko 20% kroz hepatičku arteriju. Hepatička arterija ishranjuje jetru, jer joj doprema hranu i kiseonik, a portalnim krvotokom u jetru dospevaju većinom sastojci koji se tu metabolišu.
Zbog posebnog položaja i funkcione povezanosti sa drugim organima, jetra ima nezamenljivu ulogu u najvećem broju metaboličkih procesa u organizmu. Zato je često zovu glavnom laboratorijom ljudskog tela. Nažalost, danak zagađenju spoljašnje sredine i hrane plaćaju svi ljubitelji jetre, posebno trudnice, dojilje i mala deca, jer se svi pestidi, otrovi, hormoni, tekovi i teški metali nagomilavaju u jetri, što čini jetru i proizvode od jetre potencijalno toksičnim, ako se često upotrebljavaju u ishrani.
Prva otkrivena uloga jetre bila je lučenje žuči, ali su još u XIX veku naučnici sumnjali da jedan organ te veličine i tako dobro snabdeven krvlju samo služi za lučenje nešto više od jednog litra žuči dnevno. Danas je poznato da jetra ima nezamenljivu i ključnu ulogu u metabolizmu svih materija unetih hra¬nom ili nastalih u organizmu.
Drugim recima, u jetri se obavlja sinteza ugljenih hidrata, lipida i proteina. Jetra prihvata i deponuje hranljive sastojke apsorbovane u digestivnom traktu (ugljeni hidrati, masne kiseline, aminokiseline, holesterol, vitamini A, D, E i B12 i gvožđe). Po potrebi jetra predaje metabolite ovih jedinjenja drugim organima. U jetri se sintetiše 6 od 13 činilaca koagulacije krvi. Ovaj organ je centralno mesto za detoksikaciju organizma (alkohol, lekovi, karcinogeni). Stvara se i žuč preko koje se iz jetre izlučuju različite materije. Iz holesterola se stvaraju žučne kiseline koje se izlučuju u tanko crevo gde potpomažu varenje masti. Jetra ima veliku sposobnost regeneracije ili rezervni kapacitet. Ni jedan organ nije u stanju da potpuno pravilno obavlja svoj rad sa malim ostatkom zdravog tkiva kao jetra. Čak i kod ciroze jetre (hronično zapaljenje sa degeneracijom i izumi¬ranjem ćelija jetre koje zamenjuje vezivno tkivo) jetra neko vreme uspeva da kompenzuje ovaj poremećaj i normalno funkcioniše.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.