Obrazovanje kao komponenta karijernog vođenja i savetovanja u tranzicionim periodima profesionalnog razvoja odraslih
Objavio minche90 18. april 2024.
Naučni radovi, Skripte, Medicina
Objavio miha12 11. januar 2016. Prijavi dokument
Kratak sadržaj
Podaci ukazuju da više od 1.400 danas poznatih mikroorganizama koji izazivaju infekcije ljudi,
61% poreklom je od životinja. Lista poznatih zoonoza se stalno proširuje, prepoznaju se i otkrivaju nove
bolesti. Zbog toga zoonoze predstavljaju značajan zdravstveni i ekonomski problem u čitavom svetu.
Učešće oboljenja ove grupe u nacionalnoj patologiji stanovništva jednog područja zavisi od prisustva i
rasprostranjenosti žarišta, vrste rezervoara, primene i efikasnosti preventivnih mera. Cilj ovog rada je da
analizira strukturu zoonoza i distribuciju vodećih zoonoza u populaciji AP Vojvodini. Analiza je
napravljena na osnovu podataka iz registra zaraznih bolesti koji se vodi u Centru za kontrolu i
prevenciju bolesti Instituta sa javno zdravlje Vojvodine. Obuhvaćen je desetogodišnji period od 2000-
2009. godine. Od 70 zaraznih bolesti, koje podležu obaveznom prijavljivanju na osnovu važećeg
zakonskog propisa, polovinu čine oboljenja ove grupe. Analizom su obuhvaćena samo ona oboljenja
koja su svrstana u grupu zoonoza i zoonotičnih vektorskih bolesti, a registrovane su u toku poslednjih
10 godina. U posmatranom periodu u AP Vojvodini je registrovano 15 oboljenja koja se prijavljuju u
grupi zoonoza i zoonotičnih vektorskih bolesti. Prema visini incidencije, vodeća oboljenja ove grupe su
lajmska bolest, sa prosečnom incidencijom od 9,91/100.000 i trihineloza, sa prosečnom incidencijom od
6,40/100.000 (tabela 1). Toksoplazmoza, Q groznica, leptospiroze i ehinokokoza se u Vojvodini
registruju kontinuirano a prosečna incidencija je ispod 1/100.000. Raspon minimalne i maksimalne
registrovane incidencije pokazuje da u posmatranom periodu nije bilo značajnih razlika u
epidemiološkoj situaciji ovih bolesti. Ostale zoonoze se registruju diskontinuirano ili izuzetno retko,
kao autohtone ili importovane (lajšmanijaza) bolesti. U ovoj grupi oboljenja je registrovan 41 slučaj sa
smrtnim ishodom. Najveći broj smrtnih slučajeva prouzrokovan je tetanusom i leptospirozama. Letalitet
od tetanusa je 54,55% a oboleli i umrlih pripadaju najstarijoj životnoj dobi. Letalitet od leptospiroza je
12,0% za razliku od tetanusa, bolesnici pripadaju produktivnoj životnoj dobi. Registrovana incidencija
zoonoza u humanoj populaciji ne odražava realnu situaciju, s obzirom da zavisi od stepena
prepoznavanja i mogućnosti dijagnostike. Neke vektorske zoonoze, kao što su krpeljski
meningoencefalitis i encefalitis Zapadnog Nila, koje se javljaju u Evropi, uključujući i zemlje iz našeg
okruženja, u našoj pokrajini kao i u čitavoj zemlji nisu registrovane, što ne isključuje postojanje rizika
od infekcije ili mogućnost da se ova oboljenja pojave.
Ključne reči: zoonoze, struktura, ljudi, AP Vojvodina
Objavio minche90 18. april 2024.
Objavio Wvv 05. decembar 2023.
Objavio milicab 02. oktobar 2023.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.