Odlomak

ABSTRAKT

Pušenje u najširem smislu označava aktivnost oralnog udisanja dima biljki koje se koriste za tu namjenu (duvan, marihuana), a ljudi koji puše nazivaju se pušačima. Pušači konzumiraju (puše) cigarete, cigare, lule i nargile. U užem, odnosno najčešćem, smislu se pod time podrazumijeva pušenje duvana. Pušenje je među raznim staroameričkim kulturama bilo uobičajeno i u prvom je redu imalo obredno značenje. Prvi podaci o pušenju zapisani su u dnevniku Kristofora Kolumba 6. novembra 1492. godine gdje je opisano kako Indijanci motaju list duvana i pale ga s jedne strane, a s druge uvlače dim u pluća te ga potom izdišu. Prvi pušači u Evropi su Kolumbovi mornari, a Španjolci prvi Evropljani koji 1595. godine uzgajaju duvan u svojim prekomorskim kolonijama te ga uvoze u Evropu pod imenom „tobacc“. U periodu od 1600. – 1700. godine, pušenje se proširilo Evropom. Pušenje je štetno po zdravlje. Pušenje izaziva rak pluća, rak usne, rak jezika, rak glasnih žica. Pušači rizikuju da obole od raka jednjaka, raka želuca, raka grlića materice, raka bešike i dr. Pušači češće boluju od akutnih i hroničnih bolesti disajnih organa. Deca pušača češće boluju od astme, upale grla i srednjeg uha. Pušenje izaziva srčani i moždani udar. Pušenje izaziva bolesti krvnih sudova kao što su “pušačka noga” i impotencija.

KLJUČNE RIJEČI: pušenje, duvan, zdravlje

 

 

1.    UVOD

Naučnici su utvrdili da pušenje, pored sve štete, može organizmu donijeti i po koju korist. Zavisnost je povezana sa dopaminom, koji se proizvodi u mozgu kada se osjećamo naročito dobro. Kada se zapali cigareta, nivo dopamina raste, što stvara zaštitu od Parkinsonove bolesti. Istovremeno, nikotin povećava elektronsku aktivnost mozga i poboljšava koncentraciju. Nikotinska kisjelina, niacin, dio je kompleksa vitamina B.

Pradomovinom duvana smatra se Sjeverna Amerika. Na arheološkim nalazima iskopanim na području gdje su živjeli Indijanci iz plemena Maja prikazani su svećenici kako za vrijeme vjerskih obreda puše lule. Među indijanskim plemenima pušila se zajednička lula za vrijeme raznih svečanosti, a naročito prilikom prestanka ratovanja i sklapanja mira (poznata “lula mira”). Pet vjekova pušenja duvana može se vremenski podijeliti u dva razdoblja s obzirom na stajališta o korisnosti i štetnosti tog fenomena.

Prvo razdoblje, koje je trajalo više od četiri vijeka, bilo je razdoblje empirije, a temeljilo se na dobrim i lošim iskustvima i pušača i nepušača. Međutim, ni jedna strana nije imala čvrste argumente i dokaze za svoje tvrdnje bilo o štetnosti bilo o koristi od pušenja duvana. U tom periodu stavovi prema pušenju su se kretali od onih koji su duvanu pripisivali ljekovita svojstva do onih koji su zabranjivali pušenje uz najteže kazne za prekršioce koje su uključivale tjelesne kazne, pa čak i smrt (Turska), te konfiskaciju imovine.

Duvanu su se dugo pripisivala ljekovita svojstva, te se tako duvanski sok preporučavao u liječenju “francuske bolesti” – sifilisa, lišće se polagalo na rane kako bi se one brže liječile ili se upotrebljavalo za otklanjanje upala i glavobolja.

Međutim početkom XX vijeka počela su prva naučna istraživanja o štetnosti duvana na ljudsko zdravlje, privredu i države u cjelini, te time počinje drugo (naučno) razdoblje s obzirom na stav prema pušenju duvana.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari