Odlomak

1.UVOD

Tržište predstavlja ukupnost odnosa ponuda i tražnje koje se na određenom prostoru i u određeno vreme uspostavljaju povodom razmene roba i usluga. Svoju najvažniju ulogu, tržište obavlja posredstvom konkurencije.
Konkurencija predstavlja određen oblik uspostavljanja odnosa između ponude (prodavca) i tražnje (kupca). Posredstvom odnosa ponude i tražnje uspostavljaju se tržišne cene roba. Ako se povećava tražnja, povećava se i cena roba, dok njeno smanjenje izaziva pad cena. Sa ponudom imamo suprotnu situaciju. Ako povećamo ponudu, cene se smanjuju, dok njenim smanjenjem cene roba rastu.
Konkurencija je jedan vid polja na kome se odvija ekonomsko takmičenje između prodavača koji imaju za cilj da prodaju svoju robu po što boljim uslovima i u što većem obimu, zatim takmičenje između kupaca koji se nadmeću u pritisku za cene kako bi došli do željene robe i na kraju takmičenje između prodavača i kupaca gde svaka strana nastoji da ostvari povoljnije uslove za sebe.
Među učesnicima tržista uspostavljaju se konkurentni odnosi koji se ispoljavaju u raznim kombinacijama u pogledu broja učesnika, njihove ekonomske snage, različitih mogućnosti samog ulaska i izlaska sa tržista i sl. Ti odnosi utiču na formiranje strukture samog tržišta odnosno na formiranje tržišnih stanja.
Konkurentski odnosi između učesnika determinisani su brojnim kriterijima:
•    brojem i veličinom učesnika na tržištu, kako na strani ponude, tako i na strani tražnje;
•    njihovom relativnom snagom;
•    mogućnost ulaska i izlaska na tržište;
•    mogućnošću uslovljavanja međusobnih odnosa
•    elastičnošću ponude i tražnje, odnosno cena.
Osnovni uzrok za postojanje i razvoj konkurencije jeste robna proizvodnja, ali sa razvojem robne proizvodnje, konkurencija menja svoj karakter i oblik ispoljavanja.

Trziste predstavlja socijalno neutralni mehanizam.Ono efikasno resava ekonomske probleme raspodele i upotrebe resursa.Od njega medjutim ne treba ocekivati da resava i socijalne probleme.Mozda je najveci defekt trzista borba protiv nejednakosti.Ovu funkciju na sebe preuzima drzava koja mora da sprovodi aktivnu socijalnu politiku.Oblast trzisnih gresaka je tradicionalno podrucje delovanja drzavnog upravljackog podsistema.Ali,pogresno bi bilo aktivnosti drzave vezati za podrucje trzisnih gresaka.Zastita prava svojine obezbedjenje slobode preduzetnistva,vodjenje adekvatne monetarne i devizne politike samo je mali broj aktivnosti rezervisanih za drzavnu makroregulativu usmerenu na podrzavanje ekonomskih aktivnosti.Ukratko , vaznost drzave i njen uticaj na kvalitet makroekonomske performanse ne sme se ni jednog trenutka zanemariti.
U zavisnosti od nacina ponasanja  kupaca i prodavaca moguce  je razlikovati
Cetiri tipa trzista:a] trziste [savrsene] potpune konkurencije;b] trziste [nesavrsene] nepotpune konkurencije;c] monopolsko trziste i d] drzavnu intervenciju
U zavisnosti od predmeta kupoprodaje moguce je razlikovati sledece vrste trzista:1] trziste roba i usluga; 2] trziste faktora proizvodnje [kapital,rad,zemlja] 3]      trziste novca i hartija od vrednosti
U zavisnosti od prostora na kome se obavlja razmena trziste moze biti:lokalno, regionalno, nacionalno i medjunarodno trziste .
Prema obimu prometa trziste moze biti:trziste prodaje na malo i trziste prodaje na veliko.
Ni jednog momenta ne dovodeci u pitanje znacaj trzista u oblikovanju savremenih ekonomskih tokova i njegovu superiornost u davanju odgovora  na
Pitanja sta kako i za koga proizvodititreba imati u vidu i njegove nesavrsenosti.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari