Uloga i znacaj menadzmetna u osiguranju

SAŽETAK:
Uslovi u kojima danas djeluju osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini, veoma su promijenjeni u odnosu na stanje prije nekoliko godina. Promjene u privrednom, koje su još u toku, bitno mijenjaju uslove poslovanja osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini te se od njih zahtijeva kontinuirano praćenje kretanja u okolini, brzo djelovanje, inoviranje i poboljšavanje osiguravajućiih usluga skladno potrebama korisnika. Ključnu ulogu u provođenju organizacijskog prilagođavanja osiguravajućih društva u tržišnim uslovima privrede ima menadžment. Autor u ovomu radu teorijski raspravlja o ulozi i značaju menadžmentu u osiguranju.

Ključne riječi: menadžment, osiguranje, uloga, značaj.

1. UVOD
Čovjek i njegova dobra od nastanka ljudskoga roda neprekidno su izloženi opasnostima koje mu ugrožavaju život i prijete oštećenjima i uništenjem svega što je svojim radom stvorio. Prvi oblici pružanja ekonomske pomoći ljudima koje je pogađala nesreća-bolest ili smrt člana obitelji, gubitak radne sposobnosti, uništenje imovine zbog požara ili nekoga drugoga štetnoga događaja – bili su zajednički prilozi i pripomoć najbliže ili šire zajednice, rodbine, sela i sl. Kasnije se takva samopomoć počela provoditi organizirano. Kada su sredstva za naknadu šteta ili isplatu oblikovana unaprijed, ovi su jednostavni oblici prerasli u savršeniji oblik zaštite – osiguranje. Tako se društvo unaprijed ekonomski zaštićuje prikupljenim sredstvima.
U današnjemu svijetu, svijetu promjena i tehnologije, od menadžera se zahtijeva više nego ikada dosada opsežno i raznovrsno znanje te naravno njegova primjena.Definicija menadžmenta ima više, a jedna od jednostavnija je da je to skup znanja i vještina koja u nekom vremenskom periodu realizuje cilj. Menadžment podrazumijeva usmjeravanje poslova i organizacije, upravljanje ljudima te upravljanje operacijama, odnosno proizvodima i uslugama. Takođe, on uključuje određene funkcije, kao što su:
upravljanje, planiranje, organizovanje, vođenje i motivisanje, upravljanje ljudskim potencijalima i kontrolisanje. Te veze između funkcija i veze sa okolinom daju menadžmentu sistematsku sliku. Menadžment u osiguranju javlja se kao usluga koja pruža zaštitu u slučaju nekoga vjerovatnog, ali neizvjesnog događaja
koji bi za korisnika usluge značio određeni gubitak, smanjenje moguće zarade, što bi u konačnici rezultiralo smanjenjem imovine korisnika usluge osiguranja. Za svako osiguranje moraju biti definisani: predmet osiguranja – ono što se osigurava, opasnost
od kojeg se predmet osigurava, vrijeme trajanja osiguranja te oblik pokrića štete. Uspješan menadžer je uspješan u upravljanju drugim ljudima, ali i u upravljanju samim sobom. Vrlo je važno znati kako upravljati pojedincima i grupama, kao i komunikacijskim vještinama koje menadžeru mogu u tome pomoći. Zatim, potrebna je vještina upravljanja samim sobom, prvenstveno vremenom i stresom. Za uspješno obavljanje tako složenih poslova neophodna su različite sposobnosti i znanja, kao što su: tehničke sposobnosti tj. primjena posebnih stručnih znanja stečena obrazovanjem i iskustvom, zatim sposobnosti ophođenja sa ljudima, odnosno sposobnost rada s ljudima, njihova razumijevanja i motivisanja i konceptualna umijeća koja se odnose na sposobnost analize i dijagnoze složenih situacija. Visoka stručnost nije dovoljna. Nije toliko bitno što menadžer zna, nego može li navesti svoje ljude da najbolje naprave ono što je potrebno. Cilj je saznati kakav je menadžment u osiguravajućim organizacijama. Omogućuje li ostvarivanje ciljeva? Koliko je kao koncepcija prihvaćen u praksi? U samoj definiciji menadžmenta najveći broj autora je prihvatio procesno gledište jer je ono temeljno i najsloženije. Tako Kreiter,definiše menadžment kao proces rada sa drugima i putem drugih
na ostvarenju organizacijskih ciljeva u promjenjivoj okolini uz djelotvornu upotrebu ograničenih izvora. M. Bubleje izdvojio neke osobine menadžmenta, a to su: rad sa drugima i putem drugih, ostvarenje ciljeva preduzeća, ravnoteža učinka i učinkovitosti, racionalno korištenje ograničenih potencijala i promjenjiva okolina.
Problem ovoga rada je da se odgovori na pitanje: Koja i kakva je uloga i značaj menadžmenta u osiguranju? Problem našeg rada je menadžmetske prirode, i obrađuje se u posebnoj oblasti menadžmenta, menadžment u osiguranju, što predstavlja i definiše područje istraživanja ovog rada. Cilj rada je da naučna desktripcija uloge i značaja menadžmenta u osiguranju. Na početku definišemo ključne pojmove rada, osiguranju i menadžment. Nakon čega ćemo definisati i okrakterisati ulogu i značaj menadžmenta u osiguranju na osnovu mnogobrojnih varijabli.
Za izradu ovog rada korišćena su domaća, strana stručna i naučna dostignuća u sferi analize uloge i značaja menadžmenta u osiguranju. Podaci su dobijani i iz literature i različitih izvora koji se odnose na ovu tematiku (stručni radovi, seminari, istraživanja nekih nevladinih i nekih svjetskih agencija). Takođe su korišteni veb – sajtovi kojima je sadržaj vezan za karakteristike bankarskog marketinga. Metode koje će biti korišćene u istraživanju su : osnovne, opšte – naučne, i metode tehnike prikupljanja podataka. U cilju zadovoljenja metodoloških zahtjeva korišćene su sledeće metode: opštost, sistematičnost, objektivnost i pouzdanost. Od osnovnih metoda biće korišćene analitičke i sintetičke. Koristiće se generalizacija, konkretizacija, analiza. Od opšte – naučnih, koristićemo hipotetičko – deduktivni i uporedni metod.

2. MENADŽMENT
Sa razvojem organizacija, njihovog obima i kompleksnosti, sve više raste potreba ѕa profesionalnim menadžmentom, ѕa obrazovanim i vještim menadžerima, odnosno menadžerima višeg nivoa. To je slučaj sa svim organizacijama, državom, armijom, privatnim i javnim preduzećima. Uprkos tome, sve do današnjeg dana nije postignuta saglasnost o tome sta je menadžment.
Za menadžment se može reći da se odnosi na metode stvari kao što je na primjer, menadžment preduzeća, upravljanje troškovima, upravljanje vremenom itd. Teorija menadžmenta je počela prvo da se implementira u proizvodnji (upravljanje proizvodnjom) a kasnije se primjena manadžmenta proširila i na druga značajna područja na rukovodstvo, na poslove finansija, kadrove, marketing, istraživanje i itd.
Menadžment je neophodan u svim preduzećima (privrednim i vanprivrednim). Menadžment predstavlja naučni metod. Kao teorija, metodološki je uopšten u praksi provjeren a verifikacioni proces upravljanja ide po fazama i po određenoj metodologiji. Koriste se određene metode upravljanja i najnovija tehnička sredstva.
Da bi se primjenio menadžment u smislu upravljanja nekim procesom mora da se raspolaže velikim fondom znanja u procesu upravljanja moraju se preduzimati tehničke metode.