Motivacija u nastavnom procesu

 
1.UVOD

Motiviranje učenika za nastavu “obuhvaća sve što (izvana ili iznutra) potiče na učenje,usmjerava ga, određuje mu intenzitet, trajanje i kakvoću”.

Nastavnici bi morali na svakom satu održavati pozornost, povećavati važnost
predmeta te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo učenika. Morali bi redovito koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima povećavaju zainteresiranost i zanimanje za predmet, odnosno nastavni sadržaj i školski rad.

Motivacija je razasuta na različitim mjestima nastavne strukture kako u pojedincu koji uči, tako i u užoj te široj okolini koja direktno ili indirektno utječe na sam proces učenja i podučavanja. Ona proizlazi iz drugih faktora i sama je važan činilac u napredovanju i edukaciji pojedinca.

Zato je motivacija vrlo često ”neuhvatljiva” u nastavnom procesu, jer je njenu dinamičnost, korelativnost s drugim faktorima i sveobuhvatnost teško pratiti. Fenomen motivacije od izuzetne je važnosti za tokove i ishode nastave i može utjecati na djelovanje drugih faktora koji su u nastavnom procesu neizostavni. Naprimjer, opće ili neke specifične sposobnosti pojedinca mogu biti na visokom nivou razvijenosti, ali ako on nije motiviran, onda su i te sposobnosti dovedene u pitanje, njih nema ili su minimizirane. Ili može biti i obratno, da određeni nivo razvijenosti nekih sposobnosti dobra motivacija može podići na još viši stepen. To se odnosi i na druge važne komponente ličnosti – osobine ličnosti, interese, nivo aspiracija, znanje iz neke oblasti, koje pojedinca pokreću na aktivnost.
3.TEORIJSKI DIO ISTRAŽIVANJA
3.1.POJAM MOTIV, MOTIVACIJA
MOTIV – „opći naziv za široku i heterogenu klasu organskih, psihičkih i sredinskih činilaca za koje je utvrđeno ili se pretpostavlja da sudjeluju u determisanju ponašanja ljudi. Pod motivom se podrazumjeva razlog ponašanja, očekivani ili željeni ishod akcije, svjesno postavljeni cilj nekog postupka.
„Maslov i Glaseser navode sljedeće činioce koji su u osnovi pokretljivosti svake individue:
Maslovljeva hijerarhija potreba – motiva Glasserova lista motiva
– fiziološke potrebe – motiv preživljavanja
– potreba za sigurnošću – motiv ljubavi
– potreba za ljubavlju i pripadanjem – motiv moći
– potreba za ugledom i poštovanjem – motiv zabave
– potreba za samoaktualizacijom – motiv slobode
U proučavanju ljudskih motiva sve je izraženija orijentacija na sistematsko prikupljanje podataka o spoljašnjem ponašanju i o subjektivnomdoživljavanju.
U vezi s motivacijom za školsko učenje i ostvarenjem ciljeva i zadataka ukupnog odgojno – obrazovnog rada često se govori o spoljašnim i unutrašnjim motivima. Osnovna razlika između ove dvije vrstemotiva je u ulozi aktivnosti koju motiv pokreće u zadovoljenju samog motiva. Kada motiv iz bilo kojeg razloga ne može biti zadovoljen, javlja se stanje frustracije ili osujećenosti