Aktivna i pasivna bezbednost vozila u sistemu bezbednosti saobraćaja
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Obrazovanje
Objavio jakov80 27. februar 2015. Prijavi dokument
UVOD
U savremenim uslovima u kojima se današnja škola nalazi, obrazovanje, kako bi bilo produktivno i kvalitetno, mora pratiti ubrzane promjene svakodnevnog života. Uloga škole je znatno izmijenjena i veća nego ikada. Što se društvo više razvija, odgovornost škole je veća, a uloga prosvjetnih radnika sve zahtjevnija.
Svjedoci smo vremena u kome živimo, vremena koje karakterišu brze društvene promjene i nemilosrdna konkurencija što postavlja zahtjev za novim kompetencijama pojedinaca. Mogućnost za njihovo ostvarivanje ne pruža izglede u tradicionalnom vaspitno-obrazovnom sistemu. Umjesto obrazovanja fokusiranog na nastavni plan i program, težište kurkuluma je potrebno usmjeriti na postizanje fundamentalnih vaspitno-obrazovnih ciljeva i očekivanih ishoda učenja.
Govoreći o nastavnom planu i programu dolazimo do novog pojma koji nastoji navedene potisnuti u drugi plan, i tako pokušati odgovoriti zahtjevima vremena u okviru školskog sistema. Prije svega, riječ je o kurikulumu, koji počinje da se pojavljuje na prelazu iz XVI u XVII vijek.
U savremenoj teoriji i praksi, u najrazvijenijim zemljama svijeta, kurikulum je već zauzeo svoje mjesto. Bez obzira na uspješnost primjene kurikuluma, u našoj zemlji je potrebno zadržato pojmove nastavni plan i nastavni program. Didaktika kao savremena teorija, proučava i normira pitanja iz ove oblasti studioznije od bilo kakvog kurikuluma.
U ovom radu pokušaćemo analizirati i uporediti, te pronaći sličnosti i razlike, kao i ukazati na prednosti i nedostatke Nastavnog plana i programa Republike Srpske i Nacionalno okvirnog kurikuluma Republike Hrvatske u načinu definisanja ishoda učenja.
1.POJAM KURIKULUMA I NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Riječ kurikulum potiče od latinske riječi currere, što u prevodu znači redoslijed, odnosno tok odvijanja obrazovanja. Neki ga često poistovjećuju sa nastavnim planom i programom, iako kurikulum predstavlja nešto više od nastavnog plana i programa. Ne možemo poreći da nastavni plan i program čini osnovu kurikuluma, međutim kurikulum predstavlja znatno širi i precizniji pristup nastavnim sadržajima ako ga uporedimo sa tradicionalno strukturisanim nastavnim planom i programom. U samoj strukturi, razvoju i definisanja kurikuluma, središnju poziciju zauzimaju ishodi učenja i obrazovanja. Takvo razumijevanje kurikuluma ukazuje na potrebu povećanja efikasnosti obrazovanja. Ishodi podrazumijevaju ono što učenik treba znati, razumjeti, vrednovati i primjeniti.
Svrha i ciljevi učenja
Ishodi učenja
Struktura kurikuluma Sadržaji učenja
Organizacija, aktivnosti i sredstva učenja
Kriterijumi i načini vrednovanja
postignuća
• Svrha i ciljevi učenja
Cilj je ono što želimo postići. Cilj nas usmjerava gdje treba da stignemo sa vaspitno-obrazovnom djelatnošću.
• Ishodi učenja
Ishodi su iskazane kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavovi koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješnom završetku određene nastavne teme, programa ili vaspitno-obrazovnog ciklusa.
• Sadržaji učenja
Sadržaji učenja proizilaze iz različitih područja. Prema određenim kriterijumima biramo sadržaje i unosimo ih u nastavni plan i program.
• Organizacija, aktivnosti i sredstva učenja
Pod organizacijom podrazumjevamo način na koji se izvodi sam proces nastave, ali i način rada nastavnika i učenika.
• Kriterijumi i načini vrednovanja postignuća
Kriterijumi i načini vrednovanja postignuća učenika zavise od samog nastavnika. Veoma je važno postaviti realne i objektivne kriterijume za vrednovanje rada učenika.
Svrha i ciljevi učenja, ishodi učenja i sadržaji učenja, čine program obrazovanja, a organizacija, aktivnosti i sredstva učenja, kriterijumi i načini vrednovanja i postignuća čine neophodan kontekst i infrastrukturu za realizaciju kurikuluma. Postoje tri nivoa planiranja kurikuliuma, a to su: 1. Makro ( sistem obrazovanja i nacionalni kurikulum); 2. Mezo ( institucije- od osnovnih škola do univerziteta i institucija za obrazovanje odraslčih); 3. Mikro ( razred, kurs, ibrazovna grupa).
Kurikulum treba da ostvaruje jake veze između teorije i prakse, da daje savremene i relevantne informavije o pedagogiji i učenju, kao i da bude podsticajan i da omogučava nastavniku veliku motivaciji i inspiraciju u odnosu na potencijale koje nudi. On omogućava natavnicima da neke nedostatke i promaknuća koja su se javila između planiranog, propisanog i realizovanog poprave.
U Nacionalnom okvirnom kurikulumu temeljno su definisani: • Odgojno-obrazovna područja; • Ciljevi odgoja i obrazovanja; • Principi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja; • Vrjednovanje učeničkih postignuća • Vrjednovanje i samovrednovanje ostvarivanja nacionalnog kurikuluma.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.