Odlomak

 

UVOD

U savremenim uslovima u kojima se današnja škola nalazi, obrazovanje, kako bi bilo produktivno i kvalitetno, mora pratiti ubrzane promjene svakodnevnog života. Uloga škole je znatno izmijenjena i veća nego ikada. Što se društvo više razvija, odgovornost škole je veća, a uloga prosvjetnih radnika sve zahtjevnija.
Svjedoci smo vremena u kome živimo, vremena koje karakterišu brze društvene promjene i nemilosrdna konkurencija što postavlja zahtjev za novim kompetencijama pojedinaca. Mogućnost za njihovo ostvarivanje ne pruža izglede u tradicionalnom vaspitno-obrazovnom sistemu. Umjesto obrazovanja fokusiranog na nastavni plan i program, težište kurkuluma je potrebno usmjeriti na postizanje fundamentalnih vaspitno-obrazovnih ciljeva i očekivanih ishoda učenja.

Govoreći o nastavnom planu i programu dolazimo do novog pojma koji nastoji navedene potisnuti u drugi plan, i tako pokušati odgovoriti zahtjevima vremena u okviru školskog sistema. Prije svega, riječ je o kurikulumu, koji počinje da se pojavljuje na prelazu iz XVI u XVII vijek.

U savremenoj teoriji i praksi, u najrazvijenijim zemljama svijeta, kurikulum je već zauzeo svoje mjesto. Bez obzira na uspješnost primjene kurikuluma, u našoj zemlji je potrebno zadržato pojmove nastavni plan i nastavni program. Didaktika kao savremena teorija, proučava i normira pitanja iz ove oblasti studioznije od bilo kakvog kurikuluma.

U ovom radu pokušaćemo analizirati i uporediti, te pronaći sličnosti i razlike, kao i ukazati na prednosti i nedostatke Nastavnog plana i programa Republike Srpske i Nacionalno okvirnog kurikuluma Republike Hrvatske u načinu definisanja ishoda učenja.

1.POJAM KURIKULUMA I NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Riječ kurikulum potiče od latinske riječi currere, što u prevodu znači redoslijed, odnosno tok odvijanja obrazovanja. Neki ga često poistovjećuju sa nastavnim planom i programom, iako kurikulum predstavlja nešto više od nastavnog plana i programa. Ne možemo poreći da nastavni plan i program čini osnovu kurikuluma, međutim kurikulum predstavlja znatno širi i precizniji pristup nastavnim sadržajima ako ga uporedimo sa tradicionalno strukturisanim nastavnim planom i programom. U samoj strukturi, razvoju i definisanja kurikuluma, središnju poziciju zauzimaju ishodi učenja i obrazovanja. Takvo razumijevanje kurikuluma ukazuje na potrebu povećanja efikasnosti obrazovanja. Ishodi podrazumijevaju ono što učenik treba znati, razumjeti, vrednovati i primjeniti.
Svrha i ciljevi učenja
Ishodi učenja
Struktura kurikuluma Sadržaji učenja
Organizacija, aktivnosti i sredstva učenja
Kriterijumi i načini vrednovanja
postignuća
• Svrha i ciljevi učenja
Cilj je ono što želimo postići. Cilj nas usmjerava gdje treba da stignemo sa vaspitno-obrazovnom djelatnošću.
• Ishodi učenja
Ishodi su iskazane kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavovi koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješnom završetku određene nastavne teme, programa ili vaspitno-obrazovnog ciklusa.
• Sadržaji učenja
Sadržaji učenja proizilaze iz različitih područja. Prema određenim kriterijumima biramo sadržaje i unosimo ih u nastavni plan i program.
• Organizacija, aktivnosti i sredstva učenja
Pod organizacijom podrazumjevamo način na koji se izvodi sam proces nastave, ali i način rada nastavnika i učenika.
• Kriterijumi i načini vrednovanja postignuća
Kriterijumi i načini vrednovanja postignuća učenika zavise od samog nastavnika. Veoma je važno postaviti realne i objektivne kriterijume za vrednovanje rada učenika.
Svrha i ciljevi učenja, ishodi učenja i sadržaji učenja, čine program obrazovanja, a organizacija, aktivnosti i sredstva učenja, kriterijumi i načini vrednovanja i postignuća čine neophodan kontekst i infrastrukturu za realizaciju kurikuluma. Postoje tri nivoa planiranja kurikuliuma, a to su: 1. Makro ( sistem obrazovanja i nacionalni kurikulum); 2. Mezo ( institucije- od osnovnih škola do univerziteta i institucija za obrazovanje odraslčih); 3. Mikro ( razred, kurs, ibrazovna grupa).
Kurikulum treba da ostvaruje jake veze između teorije i prakse, da daje savremene i relevantne informavije o pedagogiji i učenju, kao i da bude podsticajan i da omogučava nastavniku veliku motivaciji i inspiraciju u odnosu na potencijale koje nudi. On omogućava natavnicima da neke nedostatke i promaknuća koja su se javila između planiranog, propisanog i realizovanog poprave.
U Nacionalnom okvirnom kurikulumu temeljno su definisani: • Odgojno-obrazovna područja; • Ciljevi odgoja i obrazovanja; • Principi i ciljevi odgojno-obrazovnih područja; • Vrjednovanje učeničkih postignuća • Vrjednovanje i samovrednovanje ostvarivanja nacionalnog kurikuluma.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari