Odlomak

Ustanci Srba u Hercegovini, 1875. godine, a zatim i u Bosni, 1876.godine koji su kao u Srbiji 1804.godine iz socijalnog revolta brzo prerasli u rat za nacionalno oslobođenje, otvorili su trogodišnju evropsku krizu koja je jako uticala na sliku balkanskog prostora. Srpski ustanici i u Bosni i u Hercegovini zahtevali su ukidanje osmanskog feudalizma i sjedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom. Ustanak je počeo u leto 1875.godine u Hercegovini kod Nevesinja izazvan nasilnim merama turskih zakupaca poreza. Oni su od srpskih seljaka koji su već trećinu ukupnih godišnjih prihoda davali za porez- silom pokušali da naplate dodatne feudalne dadžbine.
Osim socijalnih zahteva ( sloboda vere, jednakost pred sudovima, ukidanje nametnutih poreza), ustanici u Hercegovini istakli su i jasan cilj- sjedinjenje sa susednom Crnom Gorom. Broj ustanaka narastao je na 12.000 ljudi. Ustanku su se tražeći socijalne promene pridružili i rimokatolički seljaci u zapadnoj Hercegovini. Na taj način Velika istočna kriza počela je da se odvija tako što su Srbi postali jedan predmet sporazumevanja ruskog i austrijskog cara oko proširenja njihovih interesa na Balkanu, uz uslov da srpske nacionalne pobune posluže samo kao sredstvo da se to ostvari. Srpsko je nacionalno pitanje dalje zavisilo od sporazuma velikih sila.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Istorija

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari