Odlomak

EUROPSKA UNIJA I EUROPSKO PRAVO
Europska unija je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država: Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, te zemlje Beneluksa – Belgija, Luksemburg i Nizozemska. EU formalno je uspostavljena 1.11.1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o EU, poznatijeg kao Ugovor iz Maastrichta i danas broji 27 zemalja članica.
19.09.1946. Govor Vinstona Čerčila u Cirihu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe koja bi počivala na odgovarajućem okviru neophodnom za osiguranje mira, bezbjednosti i slobode, a u čemu bi ledersku ulogu imale Francuska i Zapadna Njemačka.
1947. Maršalov plan – Govor G. Maršala, tadašnjeg ministra vanjskih poslova SAD, gdje na Harvardskom Univerzitetu iznosi Plan ekonomske obnove Europe.
1948. Zapadnoeuropske države prihvataju američku ponudu i njen institucionalni okvir, tj. Organizaciju za europsku ekonomsku suradnju (OEEC).
17.03.1948. Potpisan je Briselski pakt između Velike Britanije, Francuske i zemalja Beneluksa s ciljem zajedničke odbrane, a koji je poslije preimenovan u Zapadnoeuropsku uniju.
7-10.05.1948. U Den Hagu održan Europski kongres koji je trebao povezati razne europske pokrete i stvoriti europsku uniju ili federaciju.
5.05.1949. Potpisan Statut Vijeća Europe, te usvojena Konvencija o temeljnim pravima i slobodama čovjeka, osnovana Komisija i Sud za ljudska prava, usvojena Europska socijalna povelja…
9.05.1950. Francuska objavljuje tzv. Šumanov plan, projekat stvaranja nadnacionalnog organa koji bi ujedinio industriju ugljena i dva najveća europska proizvođača, Njemačke i Francuske, u Europsku zajednicu za ugljen i čelik, te onemogućio svaki budući rat između tih zemalja. Autor tog plana bio je Žan Monet, francuski ekonomist, ali je naziv dobio po čelikaRobertu Šumanu, francuskom ministru vanjskih poslova, zbog njegovih zasluga u pregovorima i provedbi plana.
Taj dan se slavi kao Dan Europe.
18.04.1951. PARIŠKI UGOVOR
U Parizu je potpisan ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik čime je stvorena prva Europska zajednica. Zemlje potpisnice Pariškog ugovora su bile: Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, te zemlje Beneluksa – Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Ugovor stupa na snagu 23.17.1952. godine.
U osnovi ovaj ugovor teži uspostavljanju zajedničkog tržišta za ugalj i čelik:
o ukidanjem uvozno-izvoznih ograničenja,
o regulisanjem režima konkurencije i državnih subvencija,
o u cilju osiguranja redovnog snadbjevanja tržišta ugljenom i čelikom.
Ugovor konstituiše i institucionalnu strukturu: Visoku vlast, Savjet ministara, Parlamentarnu skupštinu i Sud.
Visoku vlast čini devet članova, stručnjaci koje imenuju vlade država članica. Parlamentarna skupština je sačinjena od predstavnika nacionalnih parlamenata. Savjet čine predstavnici nacionalnih vlada – nadležni ministri. Sud čini devet sudija, a osnovni zadatak mu je tumačenje i primjena Ugovora. Visoka vlast može da donosi pravnoobavezujuće odluke vćinom glasova.
Europska zajednica za ugaljen i čelik je koncipirana kao vremenski ograničen projekat – ugovor potpisan na 50 godina i istekao 2002.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari