Odlomak

1. NAUKA

    1.1. Pojam nauke
Nauka je skup metodički sakupljenih i sistematski sređenih znanja, kako opštih tako i onih u nekom specifičnom području ili aspektu stvarnosti.
Nauka je objektivno, logički argumentovano i sistematizovano znanje o zakonitostima, činjenicama, uzrocima i pojavama u stvarnosti, stečeno i provereno egzaktnim posmatranjem, ponovljivim eksperimentom i valjanim razmišljanjem.
Prema savremenim teorijskim nalazima nauka je relativno nezavisan, zatvoren i isključiv sistem ideja, verovanja i prakse. Iz ovog proizlazi da je naučni rad, odnosno naučno mišljenje samo jedan, specifičan, način razmišljanja i promišljanja, a cilj mu je da bude istinito – istinoidno.
     1.2. Nastanak nauke
Ime filozofija potièe od grèkih reèi philos (prijatelj), ili phileo (volim, težim za neèim) i sophia (mudrost, znanje). Filozofija predstavlja težnju ka onoj vrsti znanja koja otkriva osnove, prve principe stvarnosti na osnovu kojih se ona može objasniti, principe koji nam, takoðe, omoguæavaju da upotrebom razuma (uma) argumentovano dokazujemo da su naše predstave o stvarnosti istinite. Takav oblik saznanja naziva se teorija, i izvorno se ne razlikuje od nauke. U stvari, filozofsko znanje pojavljuje se u evropskoj kulturi kao prvi oblika naučnog znanja.
Za svako naučno, a time i filozofsko znanje posebno su važne dve komponente: predmet i metod istraživanja.Najšire shvaćen predmet filozofskog istraživanja predstavlja sve ono što na bilo koji način postoji kao stvarnost, ali ne kao ispitivanje svake pojedinačne stvari. Međutim, filozofi nisu na isti način definisali ono što je u stvarnosti bitno. Zbog toga i ne postoji jedinstveno određenje njenog predmeta. Sličan slučaj je i sa metodom – različiti filozofi oslanjali su se na različite metode istraživanja (npr. dijalektiku, fenomenologiju, jezičku analizu …).
Uprkos tome što ne postoji potpuna saglasnost oko određenja predmeta i metoda filozofije, ipak se različita filozofska shvatanja uglavnom slažu da je filozofija racionalno (razumsko), metodsko i sistematsko ispitivanje stvarnosti koje teži ka najopštijim saznanjima o najbitnijim pojmovima u njoj. Filozofija pod tim pojmom podrazumeva:
•    životnu mudrost
•    razumevanje i objašnjenje sveta u celini
•    ispitivanje čovekovog položaja u svetu
•    ispitivanje čovekove potrebe za apsolutom (Bogom)

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ostalo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari