Metodolgija

ČETVRTO POGLAVLJE

ANKETE I ISPITIVANJA JAVNOG MNIJENJA  

Anketa ili preciznije anketiranje uzorka pokušava dobiti tačne informacije o populaciji kreirajući reprezentatitvan uzorak te opulacije i služeći se informacijama iz uzorka kako bi izvela zaključke o cijeloj populaciji. Te informacije mogu biti deskriptivne u tom smislu da daju prikaz dobne, klasne i obiteljske strukture stanovništva ili mogu opisivati njihove vrijednosti, stavove ili ponašanje. Ispitivanja javnog mnijenja su ankete namijenjene mjerenju stavova stanovništva, posebno političkih stavova biračkog tijela. Ispitivanja javnog mnijenja dobijaju najveću pažnju uoči općih ili predsjedničkih izbora kada se koriste za prognoziranje koja će politička stranka ili predsjednički kandidat pobijediti na izborima. Politolozi se sliže anketama i ispitivanjima javnog mnijenja u svojim istraživanjima glasačkog ponašanja, političke participacije i drugih aspekata višestranačkih  demokratija.  Više ih zanima objašnjenje odnosa među varijablama, nego raspodjela glasova među strankama ili rang pojedinih kandidata u ispitivanjima javnog mnijenja. Znatan se broj istraživanja provodio u stanju demokratije i stavovima građana prema političarima i povjerenju koje imaju u njih.

Postupci uzorkovanja
Dva su tipa postupka uzorkovanja

–    uzorkovanje koje se temelji na vjerovatnosti ili slučajni uzorci i uzorkovanje koje se ne temelji na vjerovatnosti ( neslučajni uzorci)

Pet je glavnih tipova dizajna uzorka koji se temelje na slučajnom uzorkovanju:
1.    jednostavan slučajni uzorak
2.    sustavni slučajan uzorak
3.    stratificirani slučajni uzorak
4.    višefazni uzorak
5.    uzorak klastera

Dva su glavna tipa neslučajnih uzoraka
1.    kvotni uzorak
2.    kumulativni uzorak

U teoriji uzorkovanja populacija se definiče kao agregat odrećenih elemenata. Ona je sveukupnost elemanata iz koje treba izabrati uzorak. Ciljna je populacija ona iz koje istraživač želi uzeti uzorak na određena se  područja mogu izostaviti kako bi se uštedjeli resursi. Okvir uzorkovanja je popis elemnata iz kojeg će se izvući uzorak. Odabir okvira uzorkovanja zavisi od toga koji su popisi populacije dostupni i koliko su tačni, ali će isto tako zavisiti i o predmetu istraživanja.

Dizajn panel studije
Kako bi se dobile informacije o promjenama koje se zbivaju tokom vremena, moguće je ako to douštaju sredstva, ponovo intervjuirati uzorak popuacije u nekom kasnijem trenutku. Ograničenja panel studija, sastoji se u tome što se pojedinci mogu izgubiti iz panela zato što su odselili, oboljeli ili odbijaju da ih se ponovo intervjuira. Drugo, panel vremenom može postati manje reprezentativan, budući da u panelu ostaju oni koji su najzainteresiraniji za predmet istraživanja.