Odlomak

POJAM KRIMINOLOGIJE
KRIMINOLOGIJA je nauka o zločinu , latinski crimen-zločin. Kriminologija je nauka koja izučava kriminalitet kao negativnu društvenu pojavu.
U najopštijem smislu kriminologija je nauka o zločinu. Ovaj termin je prvi upotrebio francuski antropolog P. Topinard u svom delu “Antropologija” 1879, označavajući kriminologiju kao nauku o proučavanju krivičnih dijela. Prvo delo pod nazivom Kriminologija objavio je italijanski pozitivista –sudija krivičar RAFAELE GAROFALO 1884.

Definisanjem pojma kriminologije bavio se veliki broj autora. TRADICIONALAN POJAM zločin, u savremenom značenju to je kriminalitet. Kriminalitet je veoma stara društvena pojava i za nju se zanimaju mnoge nauke kao što su: pravna nauka, sociologija, psihologija, psihopatologija, antropologija, fenomenologija i dr. Istorijski posmatrano moramo navesti Hamurabijev zakonik 1800.g.p.n.e. Indijski zakoni Manu 1200. g,p.ne. Zakon dvanaest tablica kojim se kriminalitet kažnjavao. Proučavajući kriminalne probleme sa raznih aspekata vremenom su se razvile i posebne kriminološke discipline kao što su: kriminalna antropologija sociologija, psihologija, politika, etiologija, fenomenologija i druge koje ne nose predznak “ kriminalne” kao što su: viktimologija, penologija i slično.

Nekadašnji direktor kriminološkog društva u Beču Grasberger smatra da kriminologija obuhvata brojne naučne discipline koje međusobno povezuje jedino to što predmete njihovog istraživanja predstavljaju krivična dela. On smatra da je Franc List s pravom okvalifikovao kriminologiju kao pomoćnu nauku krivičnog prava. Po mišljenju Grasbergera kriminologija nije čista već je pre prirodna nauka jer se u metodi istraživanja služi njihovim metodama.

Profesor kriminologije Graunhurt u Oksfordu smatra da je kriminologija empirijska nauka koja naučno proučava rezultate, forme i uzroke zločina, kaznenog i popravnog postupka sa zločincima.

Koncepcija kriminologije ima onoliko koliko ima i samih kriminologa. Neki autori smatraju da postoji pet i više područja na kojima se iskazuje predmet kriminologije. Holist tvrdi da se u teoriji kriminologija pojavljuje: prvo, kao samostalna naučna disciplina koja se bavi istraživanjem krivičnih dela i kazni, zatim kao nauka o zločinu u širem smislu, kojom se obuhvataju uzroci kriminaliteta, metodi njihovog suzbijanja, pitanje kriminalne politike, penologije, materijalnog i formalnog krivičnog prava; treće kao nauka o pojavama i uzrocima kriminaliteta, uz kriminalistiku, krivično pravo i kriminalnu politiku; četvrto kao nauka o ličnosti i peto područje po kome se kriminologija u užem smislu shvata kao nauka o uzrocima i pojavama kriminaliteta. Iz treće grupe pravca kriminologije izdvajaju se stavovi Reklesa koji ovu discipline smatra naukom o kažnjavanju, policiji, sistemu sudstva, kriminalitetu maloletnika i drugo. Po Danskim naučnicima Hurvitu i Kristijansenu kriminologiju čine: kriminografija-opisni deo zasnovan na statistici; kriminalna sociologija, kriminalna biologija, kriminalna somatologija, kriminalna psihologija, društveno-psihološko tretiranje delikvenata, kriminalna genetika, predikciona istraživanja i viktimologija.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

3 replies on “Pojam i predmet kriminologije”

Komentari