Rasizam i nacija

UVOD

Koncepcija “rase” u znanstvenom pogledu smatra se zastarjelom. Nasuprot tome, rasizam kao socijalno-politička praksa nije niti jednog trenutka prestao biti aktualnim pitanjem. Povijest rasizma u Europi nedjeljiva je od nacističke Njemačke i upravo ću na primjeru rasne politike provođene u Trećem Rajhu, pokušati pokazati svu stravičnost rasne ideologije, koja je bila uobličena i zaogrnuta plaštem nacije i nacionalnog. No, prije nego što se pobliže osvrnem na rasizam u okviru nacističke Njemačke, ukratko ću iznijeti povijest rasnih teorija. Porijeklo koje je obilježeno “čistoćom krvi” učinilo je “rasu” ključnim političkim pojmom. Oberhummer izdvaja prvu vezu rase i ljudskog roda u jednom anonimnom spisu u Francuskoj 1684 god. Tek u 19. st. pojam “rase” u svom biološkom značenju, postaje obavezan u antropološkim istraživanjima. Čak i Blumenbach utemeljitelj usporedne anatomije, u svom djelu iz 1775. «O prirodnoj različitosti u ljudskom rodu», govori o “nacionalnim razlikama”. Povezivanje pojma rase sa “narodom” ili “nacijom” je sistematski izložio tek Meiners (1785) u svojim «Skicama povijesti ljudskog roda». U idućem razdoblju pojam «rasa» postaje sinonimom sa pojmom “narod”. Upravo je tim postignuto proširenje pojma rase koje ima značajne posljedice: “Rasa više ne znači samo anatomsko-biološku veličinu ili genetsku veličinu. Rasa sad postaje “sociološka rasa”” (Bernhard, 1986). Povezivanjem moralnih i duhovnih osobitosti s anatomskim obilježjima moguće je zasnovati “rasnu vrijednost” različitih grupa stanovništva. A ta spoznaja označava prelazak sa učenja o rasama ka rasizmu.