Kontinuitet i sukcesija
Objavio Kalina 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Političke nauke
Objavio Anja0802 28. oktobar 2015. Prijavi dokument
STALNA I AD HOC DIPLOMATIJA
Diplomatija je svakako jedan od veoma bitnih faktora spoljnje politike svake države. U savremenom društvu u kome živimo nužno je da naglasimo da u početnoj fazi nastanka diplomatije nisu bila poznata niti definisana medjunarodno-pravna pravila o tome šta se sme, šta su dozvoljena a šta nedozvoljena sredstva i metode u diplomatskim aktivnostima. Prirodna posledica razvoja države, unapredjenja medjunarodnih odnosa, nastanak i širenje delatnosti medjunarodnih organizacija, razvoj nauke, tenike i tehnologije u svim sferama ljudskog delovanja, je da diplomatija od pretežno simbolične i reprezentativne uloge kakvu je imala u prošlosti poprima potpuno nove kvalitativne sadržaje i oblike ispoljavanja i postaje značajan faktor unapredjenja odnosa medju državama čije aktivnosti su usmerene na očuvanje mira i uspostavljnje prijateljskih i ravnopravnih odnosa medju državama. Sa druge strane, mora se istaći i činjenica da se diplomatija koju danas poznajemo nije oslobodila aktivnosti kao što su obaveštajni, propagandno-subverzivni rad, politika ucene, pretnje i pritisaka zbog čega su i u savremenoj medjunarodnoj zajednici mnogi narodi i države postale žrtve štetnih aktivnosti obaveštajnih službi i nekih diplomatskih predstavnika.
Pečat savremenom razvoju diplomatije i diplomatskog prava daje Bečki kongres 1815 godine koji u Aneksu D donosi Pravilnik o klasama i rangu diplomatskih predstavnika i postavlja temelj biletaralnoj diplomatiji. Razvoju savremene diplomatije i konačnoj kodifikaciji doprinos daje Bečka konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961 godine, Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963 godine, Konvencija o specijalnim misijama iz 1969. Godine, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju krivičnih dela protiv lica pod medjunarodnom zaštitom uključujući i diplpmate od 1973. Godine, Bečka konvencija o predstavljnju države u njenim odnosima sa medjunarodnim organizacijama univerzalnog karaktera iz 1975 godine. Sa sigurnošću možemo tvrditi da i pored toga što postoji otvoren prostor za dalji progresivan razvoj i kodifikaciju nastalu običajnim pravom, ovih pet pomenutih konvencija uredjuju gotovo sva bitna pitanja koja su u diplomatiji bila nerešena i otvorena.
Ukoliko je kriterijum za podelu diplomatije vremenski period u kome se spoljno politička aktivnost obavlja diplomatija se deli na:
stalnu i
ad hoc diplomatiju.
Stalna diplomatija podrazumeva otvaranje i funkcionisanje stalnih diplomatskih misija država članica u okviru UN i drugih međunarodnih organizacij, odnosno diplomatsko konzularnih predstavništava u državi prijema. Stalne diplomatske misije i akreditovana diplomatsko konzularna predstavništva su osnov organizacije stalne diplomatske službe. Za razliku od stalne diplomatije koja je proizvod savremenog sveta ad hoc diplomatija stara je gotovo koliko i civilizacija. Neki autori tvrde da je nastala još u plemenskom dobu kada su vođe plemena shvatili da je korisnije da saslušaju poruku susednog plemena nego da donosioca poruke ubiju i pojedu.
POJAM I NASTANAK SPECIJALNIH MISIJIJA
Pored stalnih oblika misija kakve su diplomatske misije država u bilateralnim odnosima ili stalne misije država pri međunarpdnim organizacijama, veliki značaj u diplomatskim odnosima između država i između država i međunarodnih organizacija imaju i oblici takozvane ad hoc diplomatije, misije privremenog karaktera ili specijalne ili privremene misije.
U najstariji vid diplomatskog komuniciranja u biletaralnim odnosima među državama spadaju specijalne ili privremene misije. One se mogu smatrati pretečama stalnim diplomatskim misijama ali I specijalnim misijama koje se u savremenom društvu ne ograničavaju samo na biletaralne odnose u međudržavnoj komnunikaciji.
Istorijski posmatrano i pre nove ere stari narodi poput Kineza, Grka, Rimljana, Egipćana, Persijanaca i Asiraca koristili su ovu ustanovu. U tom periodu specijalna misija je imala zadatak da rešava najaktuelnija pitanja između naroda ili država, problematiku objave rata, zaključenja mira, sklapanje ugovora o savezu, o trgovini, pomorstvu, granicama.
Modernu epohu karakteriše novi tip diplomatije i to zahvaljujući slanju specijalnih delegacija- misija sa stalnim sedištem u pojedinim zemljama koje dobijaju akreditaciju kod međunarodnih organizacija i komisija sa specijalnim zadacima koje su privremenog karaktera- njihova delatnost na teritoriji drugih država traje od nekoliko dana do nekoliko meseci. Obzirom da se specijalne misije formiraju u cilju realizacije određenog zadatka u tačno određenom ograničenom vremenskom intervalu ad hoc diplomatija je u praksi izuzetno efikasna I svrsishodna diplomatska aktivnost.i
Objavio Kalina 18. april 2024.
Objavio Tijana Bagic 31. januar 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.