Odlomak

Voved.
• Vo proektnata zadača e obraboten Primulaspp. (vid na jagliki ).
Primula(Jaglika) spaѓa vo skrienosemeni monokotiledoni rastenija i e pretstavnik na edna od najgolemite rodovina semejstvoto Primulaceae (prvocvetni). Cvetovite se hemafroditni, radijalno simetrični. Familijata jagliki opfaќa 30 rodovii poveќe od 800 vidovi. Najmnogu se tie voEvropa i Sredna Azija, raste po sončevi i suvi livadi, retki šumi, gradini, meѓu grmuški i na padinite. Botaničkoto ime na jaglika – primula, doaѓa od latinskiotzbor “primus”, koja znači prv, ran i e povrzan so pojavata na cvetot ušte vosamiot početok na proletta.Najčesto se sretnuva Primulavulgariskoja može da se najde vo site boi. A starite Grci veruvale dekaPrimula e cvet od Olimp i lek narečen “dodekateonom” – cvetot od dvanaesette bogovi.
predstaveni se nekolku vida na Primula:
– Primrose (Primula vulgaris – Huds)- Cowslip (Primula veris)
– Primula auricula- Primula elatior
– Primula sieboldii- Primula denticulata
– Primula obconica- Primula malacoides
– Primula rosea- Primula vialii
– Primula florindae- Primula allionii
– Primula bulleyana- Primula marginata
– Primula minima- Primula farinosa subsp. modesta
– Primula scotica- Primula alpicola
– Siberian Primrose- European Alpine Primrose
– Primula scandinavica- Primula stricta
– Primula suffrutescens- Primula carniolica
– Primula deorum- Primula lutea
-Anagallis arvensis Scarlet Pimpernel- Androsacesarmentosa
-Primula anisodora-Primula wulfeniana

•Za vizuelno predstavuvanje na rastenijata se upotrebeni 30 sliki.

Primulaspp. (Jaglika)

Opis
Primula e dolgogodišna zeljesto trevnorastenie, eden od prvite vesnici na proletta.Imaat zeleni, nabrani listovi koi se gusto sobrani, a od sredinata izleguvaat steblenca so po eden golem ili poveќe sitni cvetovi vo zavisnost od vidot.
Od kratkiot rizom, nad zemjata izbiva rozeta od nekolku lisja, a potoa drška, koja nosi nekolku temnožolticvetovi,navednati vo vid na čador.Steblata se pravi i tenki, visoki od 5 do 35 sm, vo osnovata se goli, a nagore vlaknesto se zgusnuvaat. Cvetovite se najčesto bledo žolta, iako bela ili rozova formi često se gleda vo prirodata. Cvetovite se radijalno simetrični,odgorniotplodnik koj podocna ja formira kapsula za osloboduvanje na malite crni semki. Cvetovite se hermafroditi no heterogeni; poedini rastenija nosat ili maški ili ženski cvetovi. Oploduvanje može da se odviva samo meѓu različni cvetovi,taka da polenizacija (oprašuvanjeto) so maški na maški odnosno od ženski na ženski cvet e neefikaseno. Jaglika e eden od prvite proletni cveќinja vo pogolemiot del od Evropa.. Vo odredeni uslovi, jaglika može potpolno da gooboi terenot vo otvoreni šumi i livadite pokraj šuma. Vo blizina na naseleni mesta može prekumerno da se bere od strana na čovekot, zatoa denes može da se najde vo malku prirodni živealište. Za da se spreči prekumerno uništuvanje na vidot, vo mnogu evropski državi e zabraneto berenje isobiranje na jaglikata Listovite im se prosti, jajcevidni, nepravilno nazabeni po rabotso izrazena nervatura.Kako aktiven del od rastenieto, se koristat cvetovite koi imaat prijaten miris na med i sladok vkus. Nositeli na lekovitosta na ova rastenie se sapanozidite (glicid) koi se zastapeni vo čaškite na cvetovite, a pomalku gi ima vo cvetovite drški. Cvetovite izobiluvaat i so flavonoidi (izgradeni od 15-jaglerodni atomi C6-C3-C6 ), kako i so vitamin C (askorbinska kiselina ).Listovite se bogati so vitamin C i so karoten i može a se koristat kako salata.Primula od najstari vreminja se koristi kako mnogu dobar lek za lekuvanje na dišnite patišta pri belodrobni zaboluvanja. Primula istovremeno na belite drobovi deluva bronhodelatotvorno, odnosno e spazmolitik koj go olesnuva dišenjeto , gi namaluva steganjata vo gradite i grčevite. Cvetot od Primula vo narodnata medicina se koristi kako lek za podobruvanje na emotivnata funkcija i zaboluvanjata na centralniot nerven sistem i toa pri nesonica, za smiruvanje, otklonuvanje na strav i histerija. Vo narodnata medicina od korenot se pripremaat lekovi koi se koristat pri vospalenie na močnite patišta i toa pri teško mokrenje, bubrežni vospalenija pri dolgotrajna upotreba go namaluva krvniot pritisok. Vo tekot na bremenost ne se koristi korenot dodeka cvetot može da se koristi. Semeto od Primula pomaga vo izmaznuvanje na kožata. Lekot se upotrebuva za prigotvuvanje topol napitok so poparuvanje na vrela voda, koj naoѓa golema primena za lekuvanje na kašlica, koja voobičaeno započnuva kako suva, za ponatamu da stane pridružena so sekret, što sozdava teškotii pri kašlanjeto. Grloto se drazni, a sekretot ne može da se iskašla.Lekot ima slab no karakerističen miris, svežiot koren e bez miris, vkusot e neprijaten i gorčliv sličen kako i kaj drugite sapanozidni lekovi.
Čajot od Primula ja olesnuva nadraznetosta pri vospalenie na gornite dišni patišta, gi razvodnuva sluznite sekreti i ovozmožuva nivno iskašluvanje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari