Odlomak

1.Uvod
DavnojeHipokrat,svojomslavnomizrekom „Nekatvojahranabudetvojlek, tvoj lek nekabudetvojahrana“,nastojao ukazati na važnu ulogu hrane, atakoibilja, za jačanje otpornosti organizma, lečenje bolesti i povreda. Biljke iz prirode se hiljadama godina koriste kao lek. Iskustvo stečeno u pripremi i korišćenju lekovitog i aromatičnog bilja učinilo ih je nezaobilaznim elementom u tradicionalnoj medicini svih naroda i civilizacija. Lekovite biljke su moćni lekovi i činjenica je da oni čine osnovu mnogih savremenih lekova,od aspirina pa dokle god možete zamisliti.Često ne koštaju ništa,a pomažu mnogo.Takođe upotreba biljaka u kuhinji kao začin za jela,počela je pre mnogo godina.Tradicionalna medicina tvrdi da lekovite biljke mogu da izleče sve bolesti samo ako se pravilno upotrebe.One oduvek pobuđuju veliko interesovanje.Rastu svuda oko nas,lako se uzgajaju i prerađuju,ne zagađuju i nisu opasne po okolinu.Lekovito bilje je pravi dar prirode.
Danas je u upotrebi oko 10000 vrsta biljaka,a istraživanja o lekovitim svojstvima se vrše gotovo neprekidno u svim krajevima sveta. Upotreba biljaka u svrhu ishrane i lečenja stara je otprilike koliko i čovečanstvo.Koristeći biljke u svakodnevnoj ishrani,čovek polako uočava njegova lekovita svojstva.S obzirom na to da tada nije imao velika saznanja o uzročnicima bolesti niti o tome koja bi biljka mogla i na koji način da se upotrebi za lečenje,sve se svelo na iskustvo.Sa vremenom su otkrivani razlozi specifične upotrebe lekovitih biljaka za određene bolesti,tako da je primena lekova postepeno izlazila iz empirijskih okvira i zasnivala se na objašnjivim činjenicama.Sve do pojave ijatrohemije u 16. veku biljke su prestavljale osnov lečenja i profilakse.Osim što imaju lekovita svojstva pojedine biljke imaju i primamljiv miris i ukus,služeći kao dobar začin i nezaobilazan zbog poboljšavanja ukusa hrane.Takve su biljke poput:peršuna,anisa,celera,bosiljka,majorana,origana i mnogih drugih.
Tema ovog rada je takođe jedna od tih začinskih i nezaobilaznih biljaka a to je mirođija(Slika 1.).Kroz ovaj rad će biti prikazana kroz svoja lekovita svojstva ,kao začinska biljka kao i uopšte njen značaj u našoj blizini i okolini”.Takođe prikazaću i opisati biljku kroz njene morfološke osobine,uslove uspevanja,sortiment biljke kao i agrotehnička svojstva vezana za ovu biljku.

2.Poreklo i istorijat mirođije
Mirođija (lat. anethum graveolens)je dobro poznata začinska,mirisna biljka.Naziv mirođije(na engleskom dill)potiče od skandinavske reči dilla,što znači uspavati,uljuljkati. Mirođija potiče iz istočnog Sredozemlja, južne Rusije i zapadnog dela Bliskog istoka. Koristila se pre više od 5.000 godina u Mesopotamiji i Švajcarskoj, i to ne samo kao začin nego i kao lekovita biljka. Gotovo 2.000 godina mirođija se uzgaja u mnogim domaćinstvima i manastirskim vrtovima, a spominje se i u Bibliji. Danas se mirođija uzgaja u Evropi, Severnoj Africi, Severnoj i Južnoj Americi i Indiji. Drugi nazivi za mirođiju su: anita,kopar,koper,dila,smrdilj,slatki janež,zavisnosti od regije u oblasti gde se nalazi. U našem narodu je ova biljka poznata po čuvenoj izreci: “U svakoj čorbi mirođija“,imajući značenje neophodnosti za njom. U prošlosti se mirođija smatrala lekom i zbog toga se gajila u drevnom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Ova biljka, koja potiče iz Evrope, bila je masovno odgajana i to manje u prehrambene svrhe, a više za pripremanje ljubavnih napitaka i pravljenje magijskih napitaka. Još stari Egipćani koristili su ovu biljku pre punih 4000 godina kao umirujući lek.Ova biljka je imala visoku cenu,čak toliko da su seljaci i porez plaćali jednim delom žetve od mirođije. Grci su otkrili da mirođija zaustavlja štucanje. Veruje se da su je čarobnjaci upotrebljavali u svojim veštinama, a obični smrtnici držali u vinu koje su posle ispijali kao ljubavni napitak.U faraonskim grobnicama kod Tebe iz vremena oko 1500 godina p.n.e. našlo se u glinenim posudama ne samo zrna pšenice,nego i delovi grančica i plodova mirođije.U zakonu Karla Velikog (812.n.e) preporučuje se uzgoj mirođije,a njegova pojava u mitu,pričama i narodnim običajima dokazuje da je mirođija (Slika 2)oduvek bila veoma zapažena lekovita biljka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Komentari