Upravljanje činioca bezbjednosti u drumskom saobraćaju
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Poljoprivreda/Šumarstvo, Zaštita životne sredine
Objavio jelenaristanic01 20. novembar 2014. Prijavi dokument
1.Uvod
Organski proizvodi su proizvodi dobijeni iz strogo kontrolisanog načina proizvodnje, koji je zakonski regulisan i zove se organska proizvodnja. Organski proizvodi su bezbedni, bez prisustva veštačkih materija i hemijsko-sintetičkih pesticida. Samim tim oni su zdraviji i imaju veću nutritivnu vrednost. Istraživanja pokazuju da organski proizvodi sadrže čak 63% više kalijuma, 73% više gvožđa, 125% više kalcijuma i 60% više cinka nego proizvodi dobijeni konvencionalnom poroizvodnjom. Organski proizvodi, zbog načina i procesa dobijanja koji je u harmoniji sa prirodom imaju veću životnu energiju i snagu, a ona je upravo odgovorna za održavanje imuniteta, regeneracionih procesa i održavanja vitalnosti ljudskog organizma. Organski proizvod ne zagađuje životnu sredinu (vodu, vazduh, zemljište), zasniva se na korišćenju prirodno postojećih odnosa i interakcija u prirodnoj sredini (biološki ciklusi i očuvanje biodiverziteta), poštuje prirodnu ekološku ravnotežu, koristi održive izvore energije.
Organski proizvodi su bezbedni, jer ne sadrže štetne materije po zdravlje (ostatke pesticida, teških metala, hormona, veterinarskih preparata, mikotoksina),imaju niži sadržaj nitrata i nitrita, ne sadrže sintetičke aditive i preparate na bazi GMO.
Bezbedni su za okolinu, jer potiču iz održive proizvodnje, ne sadrže sintetičko-hemijska zaštitna sredstva i veštačka đubriva koja zagađuju životnu sredinu, zemljište, vazduh, površinske i podzemne vode, čuvaju biodiverzitet, prioritet imaju obnovljivi izvori energije, potiču iz zatvorenog ciklusa proizvodnje koji je u harmoniji sa prirodom.
2.Organska proizvodnja
Organska proizvodnja kao deo ekološkog, održivog razvoja obuhvata proizvodnju hrane i namirnica (primarna poljoprivreda, prerada do distribucije), ali i neke druge proizvode biljnog i životinjskog porekla (tkanine, koža). Na osnovu bazičnih standarda, ona se zasniva na primeni principa agroekologije. To je zakonski regulisana proizvodnja i uključuje kontrolu i sertifikaciju proizvodnje i proizvoda.
Za naše uslove je značajno da se u ekološki nenarušenim sredinama razvija organska proizvodnja, specifična za različite regione. Organska proizvodnja je sistem koji proističe iz bazičnih standarda formulisanih u okviru IFOAM (International Federation of Organic Agriculture Movements, osnovana 1972. god). Na tim principima zasnivaju se dokumenta EU (Direktiva 2092/91, revidirana 1999), Codex Allimentarius iz 2001. (FAO/WHO), kao i naša zakonska regulativa (Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima, “Službeni glasnik RS”, broj 62/06) i odgovarajuci pravilnici (Pravilnik o uslovima i načinu prometa organskih proizvoda, 14. januar 2008.), a u toku su dopune i izmene.
IFOAM je u bazičnim smernicama za organsku poljoprivredu i preradu istakao glavne ciljeve (na kojima su građeni svi postupci i standardi), a to je i u našoj zakonskoj regulativi:
• Proizvodnja hrane visoke hranljive vrednosti u dovoljnim kolicinama. Visok kvalitet uz bezbednost hrane po ljudsko zdravlje je osnovna postavka i zahtev savremenog potrošača. Specifične agrotehničke mere u organskoj proizvodnji stvaraju uslove da biljke u optimalnim proizvodnim uslovima sintetišu i nagomilavaju, za vrstu i sortu karakteristične materije. Ovi proizvodi, posebno povrće, voće i aromatične vrste, imaju prirodan miris, ukus, često intenzivniju boju i veći sadržaj šećera, vitamina C i karotinoida a manji je sadržaj štetnog NO3.Organski proizvodi se mogu u toku berbe, transporta, pranja i distribucije zagaditi mikroorganizmima (bolesti prljavih ruku) najčešće od ljudi i od neispravne vode. Zato se i u organskoj proizvodnji moraju sprovoditi osnovne sanitarne mere.
• Proizvodnja je u skladu sa biološkim principima. U organskoj proizvodnji radi se u skladu sa prirodom sa zadatkom da se podstiču i intenziviraju biološki ciklusi unutar proizvodnog sistema (biotopa), uključujući mikroorganizme, zemljišnu floru i faunu, biljke i životinje.
• Dugoročno održavanje i povećanje plodnosti zemljišta. Klimatski faktori opredeljuju tip poljoprivredne proizvodnje i zajedno sa zemljištem čine specifičnost biotopa. Zemljište svojim fizičkim, hemijskim i mikrobiološkim svojstvima stvara uslove za rast i razviće biljaka odnosno za proizvodnju hrane. Plodnost se održava sistemom proizvodnje – plodoredom i u skladu sa tim je đubrenje a na bazi plodnosti zemljišta (organska đubriva ali i druga dozvoljena), zatim obrada zemljišta i druge mere.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio Norma Jean 04. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.