Odlomak

I.    UVOD

Robni tokovi su tokovi određenih vrsta roba koje cirkulišu određenim transportnim pravcima. Oni se takođe mogu definisati i kao količina tereta u tonama, m3, ili komadima, koja se premešta u određenom vremenskom periodu na datom pravcu.
Robni tokovi, kao posledica odvijanja robne razmene u svetu, predstavljaju značajan pokazatelj intenziteta (obima), strukture i dinamike svetskog prometa, kao i stepena razvijenosti poljoprivrede, strukture proizvodnje, itd.
Ovaj rad pokazuje strukturu kretanja robnih tokova povrća (krompira, pasulja, paradajza, kupusa i belog luka). U njemu će biti prikazani vrednost i količina izvoza i uvoza, stepen pokrivenosti uvoza izvozom, kao i dinamika i struktura spoljnotrgovinske razmene povrća u svetu i po kontinentima.
Prikazivanjem učešća svakog kontinenta zasebno u ukupnoj svetskoj razmeni povrća, kroz rad će biti omogućeno uočavanje posebnog značaja, odnosno primarne uloge pojedinih kontinenata u trgovini ovim poljoprivrednim proizvodima, kao i onih čije je učešće malo ili zanemarljivo u ukupnoj svetskoj trgovini.
Podaci prikazani u tabelama i graficima preuzeti su sa internet stranice Organizacije Ujedinjenih nacija za ishranu i poljoprivredu (Food and Agricultural Organization of the United Nations): www.fao.org, za period od 2002. do 2011. godine. Pored ove baze podataka, koršćena je i literatura iz oblasti ekonomike poljoprivrede, kao što su knjige:
•    Božić, Dragica G., Bogdanov, Natalija LJ., Ševarlić, Miladin M. (2011): Ekonomika poljoprivrede, Beograd;
•    Ranđelović, Viden (1988): Ekonomika poljoprivrede, Beograd;
•    Marković, Petar J. (1973): Ekonomika poljoprivrede, Beograd;
•    Vujičić, Milica (2001): Ekonomika poljoprivrede, Kragujevac;
•    Mihajlović, Lazo, Đorđevski Đorđi (2000): Ekonomika poljoprivrede sa zadrugarstvom, Novi Sad; itd.
Prilikom obrađivanja podataka korišćene su matematičko-statističke metode.

II.    AGRARNI PROTEKCIONIZAM I GATT/STO PREGOVORI O LIBERALIZACIJI TRGOVINE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIM PROIZVODIMA

1.    Agrarni protekcionizam

Agrarni protekcionizam je specifičan sistem zaštite, koji se definiše na različite načine. Može se odrediti kao sistem mera koje su izgradile pojedine zemlje, ili pak njihove grupacije, sa ciljem onemogućavanja ili otežavanja uvoza poljoprivrednih proizvoda, da bi štitile svoje proizvođače.
Agrarni protekcionizam obuhvata sistem mera kojima se štiti domaća poljoprivredna proizvodnja od inostrane konkurencije. Najznačajnije mere agrarnog protekcionizma su carine, vancarinske dažbine, izvozne subvencije, uvozna ograničenja, kvantitativna ograničenja, sistem cena i sl.
Koreni agrarnog protekcionizma sežu daleko u prošlost, sve do Stare Grčke i Rima. Pisani tragovi agrarni protekcionizam upravo i vezuju za period pre nove ere, mada se pravim začetkom agrarnog protekcionizma smatraju tzv. Žitni zakoni Engleske petnaestog veka. Još od vremena merkantilizma  većina zemalja Zapadne Evrope je trajno sprovodila agrarni protekcionizam. U SAD-u on je od samog početka bio veoma jak, a tokom Velike depresije 1930-ih , vratile su mu se i one zemlje koje su ga bile napustile (Velika Britanija, Danska, Holandija i Belgija), te je danas posebno razvijen u zemljama Evropske unije.
Uslovi međunarodne razmene poljoprivrednih proizvoda pogoršani su upravo jačanjem agrarnog protekcionizma. Dok se međunarodna trgovina nepoljoprivrednim proizvodima kretala uzlaznom putanjom, uz postepenu liberalizaciju, u trgovini poljoprivrednim proizvodima to nije slučaj.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Agronomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari