Odlomak

1.    Uvod

Konvencija je usvojena 09. decembra 1948. godine od strane Generalne skupštine UN-a, a na snagu je stupila 12. januara 1951. godine.  Federativna narodna Republika Jugoslavija je potpisala konvenciju o sprečavanju genocida 1960. godine tako da su je potom sve njene države nasljednice automatski primile u svoje zakonodavstvo, pa tako i Bosna i Hercegovina. Genocid (gr.genos-rod, narod, accidere-ubiti), međunarodni zločin namjernog potpunog ili djelimičnog uništavanja nacionalnih, etničkih, rasnih i religioznih grupa. Spada u najtežu vrstu zločina protiv čovječanstva. Za razliku od etničkog čišćenja, gde je cilj da se data teritorija očisti od određene grupe ljudi i naglasak je na protjerivanju, mada je obično zastupljeno i fizičko uništenje, kod genocida je cilj fizičko istrebljenje. Najpoznatiji primjer genocida je Holokaust, a ova konvencija predstavlja reakciju i osudu svijeta na likvidaciju miliona Jevreja i pripadnika drugih nacionalnih, etničkih i vjerskih grupa koja je počinjena od strane nacista.

2.    Historija genocida

Historija poznaje mnogo primjera uzajamnog istrebljivanja zavađenih rodova i plemena u doba prvobitne zajednice do najnovijih vremena, ali se oni ne mogu smatrati genocidom. Pojam genocida počinje se upotrebljavati i postaje aktuelan u XX stoljeću. Motivi za vršenje genocida su želja za pljačkom i porobljivanjem, rasna nacionalna i vjerska mržnja i predrasude. Bilo je humanitarnih shvatanja koja su osuđivala takve zločine, i izvjesnih propisa o njihovom kažnjavanju u unutrašnjem zakonodavstvu nekih civilizovanih zemalja, kao i filantropskih akcija u korist žrtava genocida. Međunarodno ratno pravo (npr. IV Haška konvencija iz 1907) štitilo je, donekle, civilno stanovništvo od masovnih ubistava i zlostavljanja za vrijeme rata, ali do skoro nije bilo ni odgovarajuće definicije genocida ni međunarodnopravnih propisa za njegovo sprečavanje i kažnjavanje. Koncepcije o tome sazrijevale su između dva svjetska rata, zajedno sa koncepcijom o međunarodnopravnoj zaštiti nacionalnih manjina. Neposredni povod za savremeno međunarodnopravno regulisanje genocida dali su čudovišni zločini fašističkih država, naročito nacističke Njemačke, prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, masovnim istrebljenjem slovenskih naroda, Jevreje, Roma i drugih. Statuti međunarodnih vojnih sudova u Nirnbergu i u Tokiju, obuhvataju neke bitne elemente genocida, a optužnica glavnih tužilaca u Nirnbergu usvaja i sam termin.
Rezolucija br. 96 Generalne skupštine OUN od 02. XII 1946. osudila je genocid kao međunarodni zločin, pozvala državne članice da u svom zakonodavstvu donesu odgovarajuće propise protiv njega i da organizuju međunarodnu saradnju za njegovo suzbijanje. Stavila je u zadatak Ekonomsko – socijalnom savjetu OUN da izradi nacrt međunarodne Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Poslije pripremnih radnji od dvije godine, Konvencija je jednoglasno primljena Rezolucijom Generalne skupštine OUN decembra 1948. U njoj se genocid osuđuje kao djelo izvršeno u namjeri da se u cijelosti ili djelimično uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili religiozna grupa (ubistvo članova grupe;teška povreda njihovog fizičkog ili društvenog integriteta; namjerno podvrgavanje životnim uslovima koji su sračunati na potpuno ili djelimično fizičko uništenje. Konvencija određuje da će se kazniti lica koja su izvršila genocid bez obzira da li su ona ustavom određeni državni funkcioneri, nosioci javnih funkcija ili obični pojedinci.  Definicija obuhvata samo najteže vidove fizičkog ili biološkog genocida, koji su fašisti najviše primjenjivali. Genocid postoji bez obzira na broj žrtava, ako su ova djela izvršena u namjeri uništenja pripadnika određenih grupa. Po klauzulama Konvencije kazniće se svi izvršioci, saučesnici i podstrekači, kao i pokušaji i udruživanja radi vršenja genocida. Države ugovornice dužne su da preduzmu zakonodavne mjere za primjenu Konvencije, naročito propisivanjem efikasnih krivičnih sankcija. Krivcima će suditi nadležni sudovi države na čijoj su teritoriji genocidna djela izvršena ili međunarodni krivični sud.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari