Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio studenti.rs 03. februar 2016. Prijavi dokument
1. Pojam i karakteristike
Čovek je u svom delovanju objektivno slobodan. Njegova sloboda manifestuje se pre svega u mogućnosti i sposobnosti izbora između različitih mogućnosti. Međutim, upravo tu se može na čoveka uticati. Sredstvo kojim se reguliše njegovo ponašanje su društvena pravila. Poštovanje tih pravila zavise od njegove volje i svesti – može da ih poštuje, da ih krši, ili zaobilazi. U slučaju da se ipak odluči za pravo koje nije društveno prihvatljivo, mora računati sa sankcijama, koje određuje pravo. Društvena pravila su se, baš kao i samo društvo razvijala i zato odražavaju osnovne zakonitosti društveno-ekonomskog razvoja, kao i druge, neekonomske karakteristike društva, kao što su npr.: kultura, vera, ideologija. Pošto se sam pojam prava u veoma pojednostavljenoj definiciji poima kao posebna vrsta društvenih pravila, pomoću kojih se formira društveni poredak u državama i određuju elementi državne organizacije, vrste državnih organa i njihove kompetencije, pravo je ujedno i ona vrsta društvenih pravila kojim država usmerava događanja u društvu.
Izigravanje prava kao pojava i borba protiv nje, stari su koliko i samo pravo. Međunarodno privatno pravo je oblast koja pruža široke mogućnosti za izigravanje zakona. Veliki broj autonomnih, nacionalnih pravnih sistema privatnog prava i razlike koje između njih postoje, često predstavljaju izazov za lica koja žele više od onoga što im domaće pravo dopušta. Zato je njihov pogled interesovanja usmeren ka inostranom pravu, u kome nisu predviđene zabrane i ograničenja propisani domaćim pravom, pa samim tim postoji poriv i stremljenje koji proizvodi aktivnosti koji su usmereni ka istom cilju – kako zaobići norme strožeg (domaćeg) prava i kako ishoditi primenu povoljonijeg (stranog)prava, odnosno kako postići željeni rezultat koji nije moguće ostvariti u okviru domaćeg pravnog sistema. Međunarodno privatno pravo kao okvir mnogobrojnih društvenih ponašanja u kojima postoji elemenat inostranosti jeste oblast koja pruža ogromne mogućnosti za izigravanje zakona.
Učesnici međunarodnoprivatno-pravnih odnosa, osim u slučaju dopustivosti autonomije volje stranaka, nisu mogli uticati na određivanje merodavnog prava. Međutim, u nekim slučajevima strane u jednom takvom odnosu mogu doprineti nadležnosti nekog drugog , a ne onog prava na koje upućuje koliziona norma lex fori. Različiti sistemi privatnog prava, različite kolizione norme i različite norme o sudskoj nadležnosti u raznim pravnim porecima pružaju upućenim licima, široke mogućnosti kombinovanja i manipulacije. Smišljenim unošenjem inostranog elementa u činjenično stanje ili njegovim menjanjem, ona mogu usmeravati pravac kolizionih normi ka željenom supstancijalnom pravu i tako ostvariti rezultat koji bi po redovnom toku stvari za njih bio nedostižan. U tom smislu, kombinovanjem raznih operacija i provlačeći se kroz graničnike koje su postavili nacionalni pravni sistemi, ova lica stvaraju sebi pretpostavke i mogućnosti da utiču na primenu merodavnog supstancijalnog prava koje je za njih povoljnije.
Na ovaj način lica koja se pojavljuju u ovoj “igri” međunarodnog privatnog prava, “driblaju” norme domaćeg zakonodavca ne praveći “faul” nad domaćim propisima i flertujući sa stranim propisima, “fintiranjem”, uz unapred tačan redosled kombinacija dolaze do rezultata kome su zapravo težili od samog početka. Kada bi se svi ovi potezi razložili i gledali pojedinačno, nikakav simptom fraudalnosti nebi mogli da primetimo, dok sintetišući ih u jedan niz, dolazi se do zaključka da je ceo taj process, iako na prvi pogled sasvim korektan i legalan, rezultat koji se dobija jeste privid legaliteta i samim tim postupak koji pravo dozvoljava, dobijamo rezultat koji pravo zabranjuje Sam postupak izigravanja zakona predstavlja poseban vid zloupotrebe prava. Koliziona norma predstavlja instrument za obezbeđenje međunarodne saradnje i pravično rešavanje slučajeva sa stvarno postojećim inostranim elementom, a ne u cilju izbegavanja zakona koji ne odgovara subjektu.
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.