Odlomak

1. Pojam i karakteristike
Čovek je u svom delovanju objektivno slobodan. Njegova sloboda manifestuje se pre svega u mogućnosti i sposobnosti izbora između različitih mogućnosti. Međutim, upravo tu se može na čoveka uticati. Sredstvo kojim se reguliše njegovo ponašanje su društvena pravila. Poštovanje tih pravila zavise od njegove volje i svesti – može da ih poštuje, da ih krši, ili zaobilazi. U slučaju da se ipak odluči za pravo koje nije društveno prihvatljivo, mora računati sa sankcijama, koje određuje pravo. Društvena pravila su se, baš kao i samo društvo razvijala i zato odražavaju osnovne zakonitosti društveno-ekonomskog razvoja, kao i druge, neekonomske karakteristike društva, kao što su npr.: kultura, vera, ideologija. Pošto se sam pojam prava u veoma pojednostavljenoj definiciji poima kao posebna vrsta društvenih pravila, pomoću kojih se formira društveni poredak u državama i određuju elementi državne organizacije, vrste državnih organa i njihove kompetencije, pravo je ujedno i ona vrsta društvenih pravila kojim država usmerava događanja u društvu.
Izigravanje prava kao pojava i borba protiv nje, stari su koliko i samo pravo. Međunarodno privatno pravo je oblast koja pruža široke mogućnosti za izigravanje zakona. Veliki broj autonomnih, nacionalnih pravnih sistema privatnog prava i razlike koje između njih postoje, često predstavljaju izazov za lica koja žele više od onoga što im domaće pravo dopušta. Zato je njihov pogled interesovanja usmeren ka inostranom pravu, u kome nisu predviđene zabrane i ograničenja propisani domaćim pravom, pa samim tim postoji poriv i stremljenje koji proizvodi aktivnosti koji su usmereni ka istom cilju – kako zaobići norme strožeg (domaćeg) prava i kako ishoditi primenu povoljonijeg (stranog)prava, odnosno kako postići željeni rezultat koji nije moguće ostvariti u okviru domaćeg pravnog sistema. Međunarodno privatno pravo kao okvir mnogobrojnih društvenih ponašanja u kojima postoji elemenat inostranosti jeste oblast koja pruža ogromne mogućnosti za izigravanje zakona.
Učesnici međunarodnoprivatno-pravnih odnosa, osim u slučaju dopustivosti autonomije volje stranaka, nisu mogli uticati na određivanje merodavnog prava. Međutim, u nekim slučajevima strane u jednom takvom odnosu mogu doprineti nadležnosti nekog drugog , a ne onog prava na koje upućuje koliziona norma lex fori. Različiti sistemi privatnog prava, različite kolizione norme i različite norme o sudskoj nadležnosti u raznim pravnim porecima pružaju upućenim licima, široke mogućnosti kombinovanja i manipulacije. Smišljenim unošenjem inostranog elementa u činjenično stanje ili njegovim menjanjem, ona mogu usmeravati pravac kolizionih normi ka željenom supstancijalnom pravu i tako ostvariti rezultat koji bi po redovnom toku stvari za njih bio nedostižan. U tom smislu, kombinovanjem raznih operacija i provlačeći se kroz graničnike koje su postavili nacionalni pravni sistemi, ova lica stvaraju sebi pretpostavke i mogućnosti da utiču na primenu merodavnog supstancijalnog prava koje je za njih povoljnije.
Na ovaj način lica koja se pojavljuju u ovoj “igri” međunarodnog privatnog prava, “driblaju” norme domaćeg zakonodavca ne praveći “faul” nad domaćim propisima i flertujući sa stranim propisima, “fintiranjem”, uz unapred tačan redosled kombinacija dolaze do rezultata kome su zapravo težili od samog početka. Kada bi se svi ovi potezi razložili i gledali pojedinačno, nikakav simptom fraudalnosti nebi mogli da primetimo, dok sintetišući ih u jedan niz, dolazi se do zaključka da je ceo taj process, iako na prvi pogled sasvim korektan i legalan, rezultat koji se dobija jeste privid legaliteta i samim tim postupak koji pravo dozvoljava, dobijamo rezultat koji pravo zabranjuje Sam postupak izigravanja zakona predstavlja poseban vid zloupotrebe prava. Koliziona norma predstavlja instrument za obezbeđenje međunarodne saradnje i pravično rešavanje slučajeva sa stvarno postojećim inostranim elementom, a ne u cilju izbegavanja zakona koji ne odgovara subjektu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari