Odlomak

 

Moral (lat. mos – običaj; mores – vladanje; moralis – moralan) je jedan od najvažnijih oblika čovekovog delatnog odnošenja prema svetu, prema drugim ljudima i prema sebi samom. On se sastoji u vrednosnom procenjivanju ljudskih htenja i postupaka kao pozitivnih ili negativnih, pri čemu se prvi odobravaju, žele, preporučuju i zahtevaju, a drugi se neodobravaju, kude osuđuju i zabranjuju. Ukratko, moral je aktivno čovekovo oblikovanje i ocenjivanje sebe i drugih ljudi kao dobrih i zlih.
Moral je skup nepisanih normi kojima se određuje kako ljudi treba da se ponašaju jedni prema drugima i prema zajednici, a pomoću kojih se ocenjuju vlastiti i tuđi postupci kao dobri li rđavi.

Moralna norma nastala je veoma davno, još u prvobitnoj zajednici. Tokom svoje evolucije čovek je, najpre, živeo u malim grupama. Boraveći i živeći u grupi, prvobitni čovek je neminovno sebi postavljao dva pitanja: kakav treba da budem ja, da bi drugi ljudi i ja bili srećni i kakvi treba da su drugi, da bih ja bio srećan i da bi moja sreća uopšte bila moguća? Na osnovu takvih razmišljanja formirana su pravila ljudskog ponašanja, nastala je filozofska disciplina-etika, koja izučava smisao i suštinu ljudskog bitisanja, smisao kodifikacije normi ponašanja da bi ljudi, pre svega bili srećni.

Moral je objektivna društvena pojava koju konstituiše, prvo, skup pravila (normi, merila) koja regulišu ponašanje članova jedne društvene zajednice; drugo, skup stvarnih navika ponašanja. Značajno je istaći da te norme, načela ili pravila ponašanja uvek podrazumevaju regulisanje međuljudskih odnosa, dakle odnosa ljudi između sebe kao i odnosa jedinke prema društvu.
Moral se manifestuje u vrednosnom procenjivanju ljudskih postupaka i htenja kao pozitivno ili negativno vrednih. Moralni sud ili ocena odnosi se na neki postupak, rasuđivanje, držanje, ponašanje ili karakter nekog čoveka ili nas samih. Objekat moralne ocene je uvek samo čovek.

Po Sigmundu Frojdu, norme koje društvo definiše, posebno one kojima se određena ponašanja zabranjuju, ličnost samo delimično usvaja, pa tako ne mogu ni postati deo unutrašnje strukture ličnosti. Frojd tvrdi, imajući u vidu nagonsku, impulsivnu stranu ljudske prirode, da je potpuna harmonizacija moralne svesti, kao oblika društvene cenzure, i svesti pojedinca gotovo nedostižna.
Možemo da tvrdimo, uvažavajući značajna mišljenja u ovoj oblasti, da je poreklo morala ljudsko, da se može naći u ljudskom društvu, u samom čoveku. Jer, živeći u društvu, živeći sa drugim ljudima, stvarane su razne vrste normi koje su regulisale odnose tog zajedničkog življenja. Čovek kao slobodno, (samo)svesno, stvaralačko i odgovorno biće, stvara moral kao tvorevinu koja služi očuvanju njegovog ljudskog identiteta.

Pod pojmom “moral” najčešće se podrazumeva sistem normi ili pravila ljudskog ponašanja. Odnosno, moral je skup običaja, navika, normi ili pravila ponašanja kojima se ljudi rukovode u svojim postupcima.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari