Rimsko pravo – skripta
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio majad 21. oktobar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Kao što se vidi iz naslova tema moga seminarskog rada jeste imovinska šteta. Da bismo mogli govoriti o imovinskoj šteti potrebno je znati o šteti općenito, odnosno uopće, pa tek o konkretnoj vrsti štete. Da bi nastao jedan obični obligacionopravni odnos, iz same prouzrokovane štete, ta šteta mora nastati kao posljedica određene štetne radnje. Ako želimo znati pravu definiciju pojmu štete, onda ćemo se svakako osvrnuti da nas Zakon o obligacionim odnosima po kojem je šteta definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), kao i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Ali postoje teoretičari koji štetu definiraju kao neželjeno umanjenje imovine, a nasuprot tome, svako namjerno umanjenje imovine nazivaju potrošnjom. Bitno je određivanje štete, odnosno kako ćemo znati kolika je šteta nanijeta, a to računamo tako što se postojeća imovina uspoređuje sa stanjem kakvo bi postojalo da nije bilo štetnog događaja. Ona se vrlo često označava kao interes oštećenog ili imovinski interes. U građansko – pravnom smislu štetu možemo označiti kao nepovoljni rezultat štetnikovih radnji za imovinu i zakonom zaštićene interese oštećenog.
1. UVJETI ZA NASTANAK GRAĐANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI
Samo prouzrokovanje (nastajanje) štete na strani jednog ili više pravnih subjekata ne mora samo po sebi imati za posljedicu obavezu nadoknade štete od strane štetnika. Za nastanak građanskopravne odgovornosti neophodno je ispunjenje više uvjeta. Međutim, u zavisnosti od prirode odgovornosti, broj neophodnih uvjeta i njihove karakteristike razlikuju se. Generalno promatrano, da bi izvjesno ponašanje ili događaj koji se mogu staviti na nečiji teret proizvelo građanskopravnu odgovornost, potrebno je ispunjenje sljedećih uvjeta:
1. radnja (ponašanje) štetnika;
2. posljedica (šteta);
3. uzročna (kauzalna) veza između ponašanja štetnika i posljedice;
4. protupravnost ponašanja ili posljedice;
5. subjektivna krivica štetnika;
6. deliktna sposobnost štetnika.
Ono što je također bitno jeste da objektivno pravo, ponekad, npr. u slučaju objektivne odgovornosti, obavezuje lice koje je prouzrokovalo štetu na nadoknadu štete čak iako ono nije subjektivno krivo. Isto tako, prema nekim shvaćanjima, element protupravnosti nije uvijek potreban za nastanak građanskopravne odgovornosti, npr. u ako je šteta prouzrokovana u krajnjoj nuždi.1
Objavio Sergejss1 25. mart 2024.
Objavio mob0629649492 25. mart 2024.
Objavio dragicamilica 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.