Odlomak

1. UVOD

Sport je postao dominantna pojava u savremenim društvenim odnosima. Ljudsku svakodnevnicu je nemoguće zamisliti bez sporta. Sport je prisutan u životu svakog čovjeka, takođe u sebi sadrži mnoge pozitivne karakteristike. Međutim fenomen sporta je još veći zbog činjenice da sport u posljednje vrijeme za sobom povlači i mnogo negativnih pojava (nasilje, huliganstvo, rasizam …).
U ovom seminarskom radu obrađena je tema nasilja u sportu, kao veliki problem, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u čitavom svijetu. U uvodnom dijelu seminarskog rada objašnjeni su pojmovi socijalne patologije, devijantnog ponašanja, te agresivnosti. U nastavku seminarskog rada pominje se nacionalizam u sportu i koji su to faktori koji podstiču nacionalizam, kao i pojam huligana, te vrste publike i navijačkih skupina.

Dat je i kratak osvrt na rasizam u sportu i navedene su kampanje koje djeluju protiv rasizma. Takođe, govori se i o nasilnom ponašanju sportista na sportskim manifestacijama.
U završnom dijelu seminarskog rada navedeni su neki od brojnih primjera tragedija u sportu i nasilnog ponašanja, te posljedica koje uzrokuju. U zaključku je naveden osvrt po pitanju sprečavanja ili umanjenja nasilja u sportu koje je postalo naša svakodnevnica.

2. NASILJE U SPORTU

Naš svakodnevni život opterećen je velikim problemom koji je prisutan u sportu, a to je nasilje. Sport je sastavni dio našeg života i kao takav nije imun na pojave kao što su agresivnost i nasilje.
Nasilje nastaje na temelju i posredstvom više faktora u društvu, a to znači da je nasilje društveni konflikt. To je u stvari sukob individue ili društvene grupe sa društvenom sredinom. Na sportskim manifestacijama ekstremni dio publike narušava pravila igre i uobičajene norme ponašanja. Sport je refleksija događaja u društvu, pa prema tome i odraz nasilja kada se javlja. Dakle, nasilje je bilo prisutno od nastanka ljudskog roda, u svim društvenim događajima pa tako i u sportu. Kao takav sport je kroz nasilje povezan sa mržnjom, zavišću i nepoštivanjem pravila.
U sociološkoj literaturi se najčešće spominju tri izvora nasilja: socijalna patologija, devijantnost i agresivnost.
Socijalna patologija označava stanje oboljelog društva koje generira razne probleme u društvu čiji nosioci mogu biti pojedinci, društvene grupe, te i samo društvo kao patološki struktuirana cjelina. Ovakvo stanje pogoduje stvaranju konflikata između društva i individue ili društvene grupe. Ove pojave se mogu prepoznati i u sportu, posebno na sportskim manifestacijama. Patologija društva se javlja kao temeljni izvor nasilja i ona se transformiše u neposredni uzrok devijantnosti i destruktivnosti kao dinamički izvor nasilja.
Termin socijalna patologija u osnovnom značenju može se odrediti kao nauka o bolestima društva. Riječ je o relativno mlađoj naučnoj disciplini, koja se vremenom izdvojila iz drugih nauka: sociologije, psihologije, psihijatrije i socijalne medicine. Vremenom se formiralo nekoliko linija istraživanja i razvoja ove nauke: socijalno – medicinski, socijalno – psihološki, sociološki i integralni pristup. Sociološki pristup je danas najrasprostranjeniji, naziva se još i sociološko – kulturni prostup. Začetnik ovog pravca je Emil Dirkem.
Devijantnost se pojavljuje kao oblik čovjekovog „mimoilaženja“ sa onim što se u datom društvu smatra prihvatljivim i normalnim za društvo, dok je destruktivnost „ulazni faktor“ u nasilje.
Agresivnost je ponašanje kojem je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili psihički povrijedi. Agresivnost je fenomen društvene prirode i nastaje kao posljedica višestrukog uticaja socijalne okoline na psihološku strukturu individue ili grupe. Agresija može postati nasilje raznih oblika i dimenzija tako da se često govori o dva tipa agresivnosti, tzv. kontrolirana i tzv. maligna agresivnost, koja ide do nivoa destruktivnosti

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Više u Sport

Komentari