Odlomak

POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Pokretanje prekršajnog postupka se izvršava pomoću zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, koji podnosi ovlašćeni organ ili oštećeni. Za njega su ovlašćeni organi uprave, inspektori, javni tužilac i drugi organi.

Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka se podnosi pismeno i on sadrži:

1. Naziv podnosioca zahteva i njegovu adresu;
2. Naziv prvostepenog organa kome se podnosi zahtev;
3. Osnovne podatke o okrivljenom (ime, prezime, datum rodjenja i dr.);
4. Činjenični opis radnje i mesto izvršenja prekršaja;
5. Propis o prekršaju koji treba primeniti;
6. Predlog o dokazima koje treba izvesti;
7. Potpis i pečat podnosioca zahteva.

Zahtev za pokretanje postupka podnosi se u onoliko primeraka koliko ima okrivljenih i jedan primerak za prvostepeni organ za prekršaje. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka se takođe može podneti i usmeno na zapisnik.

 

 

 

POSTUPAK PRVOSTEPENOG ORGANA PO ZAHTEVU

Kad nadležni prvostepeni organ za prekršaje primi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, ispitaće da li postoje uslovi za njegovo pokretanje i odlučiti o daljem toku postupka.

Ako sudija za prekršaje ne odbaci zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, doneće zaključak kojim se prekršajni postupak pokreće. A ako utvrdi da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka zahtev će rešenjem odbaciti.

Kada ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka:

1. Kad radnja opisana u zahtevu nije prekršaj;
2. Kad prvostepeni organ nije stvarno nadležan;
3. Kad postoje odgovornosti koji isključuju odgovornost za prekršaj;
4. Kad je nastupila zastarelost za pokretanje postupka;
5. Kad je zahtev podneo neovlašćeni organ;
6. Kad postoje drugi zakonski razlozi;

Rešenje o odbacivanju zahteva za pokretanje prekršajnog postupka dostaviće se podnosiocu zahteva, a oštećeni će se obavestiti da imovinski-pravni zahtev moze ostvariti u parnici.

Rad organa za prekršaje je javan, a to se obezbeđuje: javnim održavanjem pretresa, javnim objavljivanjem odluka, upoznavanjem javnosti o svom radu putem sredstva javnog informisanja, a radi očuvanja tajne, zaštite morala, moguće je isključiti javnost u toku prekršajnog postupka.

 

 

 

 

STVARNA I MESNA NADLEŽNOST

Sudija za prekršaje, kao prvostepeni organ za prekršaje, nadležan je da odlučuje po svim prekršajima, odlučuje po zahtevu za ponavljanje postupka i drugo.

Veće za prekršaje, kao drugostepeni organ za prekršaje, nadležno je da odlučuje po žalbama izjavljenim protiv prvostepenih odluka, odlučuje o sukobu nadležnosti između prvostepenih organa i odlučuje o drugim pitanjima koja su mu zakonom stavljena u nadležnost.

Za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu mesno je nadležan prvostepeni organ za prekršaje na čijem je područiju prekršaj učinjen. Ako je prekršaj učinjen na domaćem brodu ili domaćem vazduhoplovu, mesno je nadležan prvostepeni organ za prekršaje na čijem se područiju nalazi luka ili vazduhoplovno pristanište u kome se završava putovanje učinioca prekršaja.

Kada je isto lice okrivljeno za više prekršaja, mesno je nadležan prvostepeni organ na čijem područiju okrivljeni ima prebivalište ili boravište, a ako nije poznato ni mesto izvršenja prekršaja, ni mesto prebivališta okrivljenog nadležan je prvostepeni organ za prekršaje, na čijem se područiju okrivljeni pronadje.

Prvostepeni organ za prekršaje je dužan da po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu i mesnu nadležnost i čim primeti da nije nadležan, oglasiće se nenadležnim i bez odlaganja ustupiće predmet nadležnom prvostepenom organu za prekršaje ili drugom nadležnom organu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari