Odlomak

UVOD

Savremena privreda se deli na javni i privatni sektor. U javnom sektoru se pored državne, pokrajinske i opštinske uprave i njihovih upravnih institucija, takođe i javne službe u vidu javnih ustanova i javnih privrednih društava odnosno preduzeća. Javna preduzeća su zauzela značajnu ulogu i mesto u savremenoj privredi.
Postoji veliki broj različitih oblika u kojima se pojavljuju javna preduzeća. Zbog različitosti oblika javnih preduzeća, ono se mora jasno defiinisati i odrediti njihove zajedničke karektiristike.

POJAM JAVNOG PREDUZEĆA

Postoji dosta poteškoća oko definisanja pojma javnog preduzeća zbog brojnih razlika koje se pojavljuju u različitim zemljama, privrednim delatnostima i granama, kao i u samim vremenskim periodima. Prema zvaničnoj definiciji Ministarstva privrede Republike Srbije, javna preduzeća obavljaju delatnost od opšteg interesa i mogu ih osnovati Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave.
Nezavisno od tipa svojine ili organizacije u upravljanju ovim preduzećem učestvuje država putem svojih predstavnika.
Bitne karakteristike javnih preduzeća je da su ta preduzeća u državnom (javnom) vlasništvu, da je njihov cilj obezbeđenje proizvoda ili usluga od vitalnog (”esencijalnog”) značaja za određenu društvenu zajednicu, da se nalaze u monopolskom ili nekom drugom privileggovanom položaju na tržištu stečenom uz podršku vlasti, kao i da su predmet javnog regulisanja kako bi se obezbedilo njihovo funkcionisanje u javnom (opštem) interesu.
Odsustvo konkurencije na tržištima na kojima deluju javna preduzeća, pre svega je zbog nedostatka tržišnog mehanizma u regulisanju nekih delatnosti. Usled nedostatka tržišnog mehanizma dolazi do prirodnog monopola. Prirodni monopol je oblik tržišne nesavršenosti gde jedan proizvođač može i zadovoljava potrebe celog tržišnog sektora.
Još jedna manje bitna karakteristika je da, posebno novi deo javnih preduzeća, imaju velike inicijalne investicije u opremu.
VRSTE JAVNOG PREDUZEĆA

Postoje različiti pravni oblici javnog preduzeća. Najčešće se javljaju u vidu privrednog društva (preduzeća). Njihovo obavljanje delatnosti je kontrolisano i ograničeno, zato što javna vlast ima posebna upravljačka prava u preduzećima, čak i kada nisu u javnoj svojini. Država kontroliše javna preduzeća putem posedovanja njihovih akcija, svih ili samo jednog dela, ili neretko preko svojih posrednika u organima upravljanja.
Često se dešava da se interesi preduzeća i države ne poklapaju. Sam cilj učešća države jeste zaštita društvenih interesa. Na primer, u interesu elektroprivrede ili vodovoda jeste da podignu cene, ali time ugrožavaju standard stanovništva. Zadatak predstavnika države u tom slučaju bi bio da proceni opravdanost zahteva i zaštiti stanovništvo od nerealnih cena. Pored brige o cenama vodi se i briga o kvalitetu i obimu proizvoda i usluga koje se pružaju stanovništvu, a u domenu su javnih preduzeća.
Pošto javna preduzeća obavljaju delatnosti od posebnog društvenog interesa, država propisuje određene uslove koje moraju ispunjavati preduzeća da bi se bavila ovim delatnostima. Javna preduzeća su na primer ,,Gradsko zelenilo“, ,,Infostan“, ,,Gradska čistoća“ itd.
Zbog posebnog značaja delatnosti, kao javna preduzeća u državnoj svojini organizovana su: preduzeća za železnički i PTT saobraćaj, Elektroprivreda Srbije, Naftna industrija Srbije, Preduzeće za održavanje i izgradnju puteva i Preduzeće za zaštitu eksploataciju šuma.
DELATNOST JAVNIH PREDUZEĆA

Javna preduzeća se osnivaju u delatnostima od opšteg interesa. Delatnosti od opšteg interesa su kao takve određene zakonom u oblasti: proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije; proizvodnje i prerade tečnog gasa, prometa nafte i naftnih derivata; železničkog, poštanskog i vazdušnog saobraćaja; telekomunikacija; informisanja, izdavanja udžbenika; korišćenja, upravljanja, zaštite i unapređivanje dobara od opšteg interesa (vode, putevi, mineralne sirovine, šume, plovne reke, jezera, obale, banje, divljač), kao i komunalne delatnosti.
Trenutno javna preduzeća posluju u različitim svojinskim i organizacionim oblicima. Prema odredbama Zakona o preduzećima, ubuduće će javna preduzeća moći jedino da osniva država, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Delatnost od opšteg interesa mogu obavljati i drugi oblici preduzeća, deo preduzeća i preduzetnik, u skladu sa saveznim zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzeća, zakonom kojim se uređuje položaj preduzetnika i zakonom kojim se uređuje obavljanje delatnosti od opšteg interesa, kad im nadležni organ poveri obavljanje te delatnosti. Drugi oblici preduzeća, deo preduzeća i preduzetnik u obavljanju delatnosti od opšteg interesa imaju isti polažaj kao i javno preduzeće, ukoliko odredbama zakona nije drugačije propisano.
Javne službe su tradicionalno i najvažnije područje delatnosti javnih preduzeća, posebno deo javnih službi koja su povezana sa korišćenjem različitih infrastrukturnih mreža.
Takođe, pored javnih preduzeća, država osniva svoja preduzeća ili ustanove u nameri da reguliše standarde pružanja usluga i obezbedi minimalnu ponudu tih usluga. Pored državnih preduzeća i ustanova, postoje i privatna preduzeća. Te delatnosti su najčešće bankarstvo, osiguranje, obrazovanje i zdravstvo.
Odluku o raspodeli dobiti donosi upravni odbor javnog preduzeća uz saglasnost Vlade Republike Srbije.
Unapređenje rada i razvoja javnog preduzeća zasniva se na dugoročnom i srednjoročnom planu rada i razvoja. Za svaku kalendarsku godinu javno preeduzeće donosi godišnji program razvoja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 5 stranica
  • Upravljanje javnim sektorom doc. dr Milan Stanković
  • Školska godina: doc. dr Milan Stanković
  • Seminarski radovi, Skripte, Pravo
  • Srbija,  Aleksinac,  Visoka škola strukovnih studija za menadžment u saobraćaju u Nišu  

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari