Odlomak

ŽENA DANAS I NJENO BIRAČKO  PRAVO
Mr sc. Aleksandra Vuković

Apstrakt: Biračko pravo, kao temeljno i ustavom zagarantovano političko pravo građana da
biraju svoje predstavnike, odnosno da budu birani u predstavnička tijela i    druge javne položaje,
predstavlja jedan od najvažnijih oblika institucionalne participacije građana u političkom životu
zajednice. Evolucija biračkog prava, koje je vijekovima    bilo ograničeno različitim cenzusima, nije u
svim zemljama imala istu putanju. Značajnije širenje biračkog prava, kao jednog od osnovnih ljudskih
prava,  uočava se tek u razdoblju između dva svjetska rata, a  posebno  nakon Drugog svjetskog rata,
kada, nezavisno od pola, većina evropskih država uvodi opšte pravo glasa.
Istorijski posmatrano, društvena neravnopravnost žene u principu je bila pravilo, dok je njena
ravnopravnost predstavljala izuzetak.    Iako se danas pravo glasa žena smatra karakteristikom
modernog demokratskog društva, opravdano se može postaviti    pitanje koliko   zaista žene koriste
pravo    da biraju i budu birane, uprkos istorijskoj  činjenici    teške borbe za sticanje subjektiviteta
aktivnog i pasivnog biračkog prava, za koje su se tako dugo zalagale1
.
Pored  činjenice da je ustavima i zakonima u Bosni i Hercegovini garantovana ravnopravnost
polova u svim oblastima života i rada, proklamovana ravnopravnost i načelo nediskriminacije često se
ne potvrđuju u praksi, pri čemu postoji vidan nesklad između normativnog i stvarnog statusa, položaja
i uloge žene u političkoj i javnoj sferi.

Ključne riječi: ljudska prava, biračko pravo, jednakost i ravnopravnost polova, pozitivno
zakonodavstvo, apstinencija

Uvodne napomene
U modernim demokratskim zemljama biračko pravo predstavlja jedno od osnovnih političkih
prava građana i preduslov za formiranje predstavničkog tijela i učešće građana u vršenju državnih
poslova.2
Proklamacija i ostvarivanje ravnopravnih mogućnosti za učešće oba pola u društveno‐
političkom i uopšte javnom životu, jedan je od preduslova   za uživanje svih drugih osnovnih ljudskih
prava. Sfera političkog života od posebnog je značaja za manje zastupljeni pol, što je u određenoj mjeri
formalnopravno i normirano u određenim zakonima. Ustavom, zakonom, kao    i nizom drugih    akata,
prevashodno međunarodnog značaja, ženama je, kao de facto manje zastupljenom polu,
formalnopravno zagarantovana ravnopravnost i mogućnost da biraju i  budu birane, bez diskriminacije
po bilo kom osnovu, kao i mogućnost da ravnopravno učestvuju u svim društvenim sferama i
predstavničkim organima na svim nivoima  vlasti, kao i drugim organima po osnovu izbora, imenovanja
ili delegiranjana u državne organe, odnosno  tijela i institucije.
1. Osvrt na hronologiju biračkog prava
Aktivno i pasivno biračko pravo žena danas predstavlja obilježje modernog demokratskog
društva.3
Za razliku od   širenja biračkog prava   muške populacije, koje je    u većini evropskih zemalja
ostvareno u razdoblju između 1870 i 1940 godine,  ostvarenje aktivnog i pasivnog biračkog prava  žena
bio je izuzetno dug i težak proces, koji je u pojedinim državama  okončan tek nakon višedecenijske borbe
za žensko pravo glasa. U prilog navedenoj tezi može se istaći činjenica da su  u Velikoj Britaniji i pored
aktivnosti  Čartističkog pokreta4 za priznavanje opšteg biračkog prava, žene ostvarile navedeno pravo tek
1928. godine, dok je    u Francuskoj, nakon priznanja opšteg prava glasa za muškarce 1848. godine,
trebalo da prođe gotovo  čitav vijek da    bi biračko pravo 1944. godine bilo prošireno i na žene.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Naučni radovi

Više u Pravo

Više u Skripte

Više u Žurnalistika

Komentari