Odlomak

UVOD

RAM (eng. Random Access Memory ) je memorija sa slučajnim pristupom. To znači da je vreme potrebno za čitanje, ili upis sadržaja nezavisno od adrese na kojoj se čitanje ili upis obavlja. Informacija upisana u poluprovodničkim RAM memorijama se gubi čim se isključi napajanje pa pripada klasi nepostojanih memorija, i služi za privremeno memorisanje podataka za vreme rada računara. Ova memorija je neizbežan deo svakog računarskog sistema. Brzina i veličina ove memorije znatno utiče na performanse računarskog sistema, tako da proizvođači memorijskih čipova stalno usavršavaju dizajn: cilj je najveća moguća brzina pristupa po najmanjoj ceni. Kapacitet memorije se kreće od nekoliko Kb za male mikroračunare do više GB za velike računarske sisteme. RAM memorije se proizvode kako sa statičkim, tako i sa dinamičkim memorijskim ćelijama, pa se obično dele na statičke i dinamičke RAM memorije Ova memorija je sastavni deo svakog računarskog sistema. Brzina i veličina ove memorije znatno utiče na performanse računarskog sistema, tako da proizvođači memorijskih čipova stalno usavršavaju dizajn: cilj je najveća moguća brzina pristupa po najmanjoj ceni. Kapacitet memorije se kreće od nekoliko Kb za male mikroračunare do više GB za velike računarske sisteme. RAM memorije se proizvode kako sa statičkim, tako i sa dinamičkim memorijskim ćelijama, pa se obično deli na statičke i dinamičke RAM memorije.
1.RAM memorija
Osobina RAM memorije je da se svakom njenom bajtu može slobodno pristupiti nezavisno od prethodne memorijske lokacije, s tim da se u nju podaci mogu i upisivati (write) i očitavati (read) iz nje. Svakim upisom podatka u neku lokaciju, njen prethodni sadržaj se automatski gubi.Druga važna osobina RAM memorije je da ona podatke koji se u njoj nalaze zadržava (čuva) samo dok postoji napon napajanja na njoj. Čim nestane napona napajanja, kompletan sadržaj memorije se gubi i prilikom ponovnog dolaska napona napajanja (pri sledećem uključenju računara) ona je potuno prazna. Zbog ovakvih osobina RAM memorija je veoma pogodna za izvršavanje programa i obradu podataka. Zato se programi i podaci učitavaju u RAM memoriju (obično sa hard diska) i tu ih koristi mikroprocesor izvršavajući učitane programe i njima obrađuje dobijene podatke. On to može da radi samo u ovoj memoriji pa se zato RAM memorija obično naziva i radna memorija. Brzina rada računara je direktno proporcionalna s količinom RAM memorije. Neka alternativna rešenja za sladištenje podataka nisu imala jednako vreme pristupa, pa smo tako imali cevi ispunjene živom koje su držale nizove bitova uz pomoć zvučnih talasa, zatim cilindrične memorije koje su bile slične današnjim diskovima. Mnoge vrste RAM-a su nestabilne, u smislu da gube svoje podatke kada je računar isključen. Uobičajen način smeštanja podataka u RAM je ili u obliku naboja kondenzatora (dinamički RAM) ili stanju flip-flopa (statički RAM).U razvoju su različite vrste “stabilnih” RAM-ova koje mogu zadržati svoje podatke i kada im je prekinuto napajanje. Tehnologije koje se pri tome implementiraju su, među ostalim, karbonske/ugljenične nano-cijevi i efekat magnetskog tunela.Zanimljivo je i deljenje RAM-a na particije, samo što u je slučaju RAM-a, particija kreirana na njemu mnogo brža od one na tvrdom disku. Često se naziva i ramdisk.

.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Osnove računarstva Olivera Banjac
  • Školska godina: Olivera Banjac
  • Skripte, Informacione tehnologije
  • Bosna i Hercegovina,  Banja Luka,  Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment u Banja Luci  

Više u Informacione tehnologije

Više u Skripte

Komentari