Programiranje u C

21. Uvod u predmet i literatura

Literatura: Rajko Vulin: Od sada programiramo u C-u, Šk, Zagreb
Ljiljana Miletić, Sanja Grabusin: Zbirka zadataka iz programskog jezika C, Pentium d.o.o

Uvod

Programski jezik C razvijen je u AT&T Bell laboratories, s ciljem da se stvori programski jezik koji će omogućiti brzo i efikasno programiranje. S obzirom da se ta firma bavila sistemskim programiranjem, novi programski jezik trebao je biti na dovoljno niskoj razini da riješi probleme koji su se do tada uglavnom rješavali u ASSEMBLER-u, ali i na dovoljno visokoj razini da bi se iskoristile sve prednosti jezika više razine. Da su u svojoj namjeni uspjeli, pokazuje niz programskih paketa pisanih u programskom jeziku C (OS UNIX)
Glavne postavke C-a postale su dostupne širem krugu korisnika 1978. godine, a danas se slobodno može reći da je C programski jezik br. 1.
U C program se mogu direktno uključivati naredbe pisane u ASSEMBLER-u, što (zajedno s mogućnošću direktnog pristupa pojedinim bitovima, bajtovima i blokovima memorije) C čini vrlo pogodnim za pisane sistemskih programa.
Programski jezik C sadrži sve naredbe neophodne za strukturirano programiranje (if, case, petlju…)

Osnovne karakteristike TURBO C-a

Programski paket TURBO C proizvod je programske kuće BORLAND.
U programski paket TURBO C uključen je uređivač teksta (EDITOR), prevodilac (COMPILER), program za povezivanje (LINKER) i program za otkrivanje i uklanjanje grešaka (DEBUGGER). Također postoji i mogućnost izvršavanja programa korak po korak, pa se u svakom trenutku mogu doznati vrijednosti pojedinih varijabli, što je pogodno u fazi ispitivanja logike programa.

2. Struktura programa u C-u

Najpogodniji način rješavanja programskih problema je rastavljanje problema u niz manjih, međusobno povezanih cjelina (strukturirano programiranje). Ovaj pristup rješavanja problema podržan je i u C-u. Programi u C-u sastoje se od niza međusobno povezanih funkcija. Broj funkcija nije ograničen. U programu je obavezna jedna i samo jedna funkcija – funkcija main(). Ona označava mjesto na kojem počinje izvršavanje programa. Za poziv funkcije dovoljno je navesti njezino ime. Sve funkcije koje se koriste u većini programa smještene su u biblioteke funkcija.
Nakon svake naredbe u C-u mora stajati znak ;, koji (kao i u Pascalu) označava kraj jedne i početak druge naredbe. Niz naredbi grupiranih u jednu logičku cjelinu predstavlja blok naredbi. Početak bloka označava se sa , a završetak sa .
Sve varijable koje se koriste u programu moraju se deklarirati, obično na početku programa ili funkcije, prije prve izvršne naredbe.
Tekst napisan između /* */ je komentar i ne utječe na tok izvršavanja programa.
Programski jezik C nije pozicijski (kao npr. FORTRAN), što znači da kod može početi u bilo kojoj koloni, te da se naredbe, izrazi i komentari mogu protezati u više programskih linija.

Primjer 1:
/*ucitati dva broja i ispisati veci (uvjetni operator)*/
#include
#include
void main()
{
int a,b;
clrscr();
printf(“n Upisi dva broja: “);
scanf(“%d,%d”,&a,&b);
(a<b)? printf (“n Veci je %d”,b) : printf (“n Veci je %d”,a);
getch();
}

3. Editor turbo C-a

Ulaskom u direktorij u kojem je smješten programski jezik C (najčešće BORLANDC), potrebno je ući u direktorij BIN, te sa bc pokrenuti program. Nakon toga se na zaslonu pojavljuje tzv. osnovni zaslon, koji se sastoji od četiri dijela:
-osnovni izbor
-prozor za uređivanje teksta i status linija
-prozor za poruke prevodioca
-kratki pregled značenja vrućih tipki
Opcije osnovnog izbora aktiviraju se istovremenim pritiskom na tipku ALT i tipku početnog slova željene opcije, ili tipkom F10 i strelicama.

Izborom opcije File otvara se prozor s dodatnim izborom za rad s datotekama i direktorijima (new, open, save, save as, save all, change dir, print, dos shell, quit).
Standardne opcije za kopiranje, brisanje, undo, te show clipboard nalaze se u izborniku Edit.
Traženje i zamjena teksta neke su od opcija izbornika Search.
Opcija prevođenja i izvršavanje programa nalazi se u izborniku Run, a samo prevođenje u izborniku Compile.
U izborniku Debug potavljaju se razne opcije programa za pronalaženje i ispravljanje grešaka, a izbornik Project služi za aktiviranje i deaktiviranje programa čiji se kod nalazi u više datoteka. Options služi za postavljanje različitih opcija prevodioca i povezivača, a Window za uređenje radnog okruženja.