Odlomak

1. PSIHOLOGIJA KAO NAUKA
HISTORIJSKIRAZVOJ PSIHOLOGIJE
Od svog postanka covjek je iskazivao interes za spoznajom sebe i drugih.
Ovaj interes je odraz Ijudske znatizelje ali i potrebe da se upoznaju oni sa kojima
se zivi i radi. Kao drustveno bice covjek je oslonjen na druge i zato mora razumjeti
ponasanje drugih i svoje uskladiti sa njihovim. Ako ovaj interes za spoznajom
sebe i drugih shvatimo kao zacetak psihologije kao nauke, onda mozemo
reci da je ona jedna od najstarijih naucnih disciplina.
Filozofija je u pocetku sadrzavala sveopcu ljudsku spoznaju pa i onu iz obJasti
psihologije. Od mnogih filozofa koji su se isticali u proucavanju psihoJoskih
problema treba istaci Aristotela, Platona i Heraklita, Dekarta (R. Descartes),
Loka (J. Locke) i Hjuma (D. Hume).
Samo ime psihologija potice od grckog filozofa Aristotela koji je tumacio da
je psihologija nauka o dusi (psiho – dusa i logos – nauka). Demokrit, prije Aristotela,
svijet je tumacio materijalisticki (tzv. atomizam). Za njega je dusa sastavljena
od atoma, ali onih finijih, pa je i ona, kako je materijaine prirode, podlozna
umiranju. Platon je, medutim, smatrao da dusa nije materijalna, pa je stoga
vjecna. Ova dva ucenja, potakla su Aristotela da potrazi kompromis. Dusa, za
njega, ima tri razine: vitalna dusa – obuhvata vazne zivotne funkcije, ammalna
dusa – opazanja, osjecanja i zudnju te razumska dusa – spoznaju i volju. Njegovo
je ucenje bilo vise zasnovano na posmatranju i uocavanju zakonitosti psihickog
zivota, pa je i danas relevantno ucenje o zakonu asocijacija. Psihicki procesi
ucenja, prema velikom grckom misliocu, odvijaju se prema zakonu dodira,
kada se dva sadrzaja dozivljavaju istovremeno ili neposredno jedan iza drugog,
sjecanje na jedan obnavlja i drugi; zakonu slicnosti, kada su dva sadrzaja slicna,
onda obnavljanje jednog sadrzaja olaksa obnavljanje i drugog, i zakonu
kontrasta, kada se lakse pamte suprotnosti.
Dekart (1596.-1650.) je prvi filozof koji psihologiju izdvaja iz filozofije i
formira zasebnu filozofsku granu koju naziva mentalna filozofija. Mada je ovo
bio znacajan iskorak u osamostaljenju psihologije u zasebnu naucnu disciplinu,
jos dugo se zadrzalo misljenje da je psihicki zivot covjeka u domenu filozofije
te nije potrebna druga nauka da to izucava.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 160 stranica
  • Psihologija Refik Ćatić
  • Školska godina: Refik Ćatić
  • Skripte, Psihologija
  • Bosna i Hercegovina,  Brčko,  Evropski univerzitet Brčko Distrikt  

Više u Psihologija

Više u Skripte

Komentari