Odlomak

Mišljenje
“ Zašto jabuka pada ?”,
“ Šta će se desiti ako uzmem krv od jedne osobe pa je dam drugoj ?”,
“ Kako je nastala zemlja i sve na njoj ? “,
“ Kako da se vinem u vazduh ?”,
“ Kako da pomognemo sebi i drugima kad smo bolesni ?”.

Pored potrebe da preživi čovek je oduvek imao sposobnost da se čudi i da se pita, dakle, da uočava probleme, da traži objašnjenja, da predvidja i da otkriva. Od samog svog nastanka čovek je misaono biće. Neki ljudi koriste mišljenje da bi rešavali svakodnevne lične egzistencijalne probleme i to čine sa različitim uspehom; neki ljudi koriste mišljenje da bi rešavali opšte ljudske probleme, neki da bi otkrivali suštinu stvari….

Da bi se organizam adaptivno ponašao ponekad je dovoljna refleksna reakcija: sam dodir vrele podloge dovoljan je da izazove adaptivnu reakciju trzanja ruke.
U ogromnom broju slučajeva adaptivno ponašanje čoveka rezultat je različitih oblika učenja.

Ali, postoje situacije u kojima je potrebno nešto više. Čovek se često nalazi u situacijama koje prevazilaze njegovo predhodno znanje i iskustvo. To su problemi ili problem situacije. Tada je potrebno mišljenje.
Primer:  Dete želi da otvori vrata. U jednom trenutku ono uzima neku svoju igračku, donese je do vrata, popne se na nju i…trijumfalno otvara vrata ozarenog lica.
Primer: Devojka- mladić želi da ostvari uspešnu ljubavnu vezu ali uprkos tome ona-on ima samo nekoliko neuspešnih veza. U čemu je problem?
Primer : Čovek se usled nekih okolnosti našao sam u šumi…hoće li preživeti?
Primer: Mlad stručnjak želi posao…kako da dodje do njega?
Primer : Sveća je dugačka 15 cm; senka od sveće duža je od same sveće za 45 santimetara; koliko je puta senka duža od sveće.

Mišljenjem se ide dalje u saznavanju stvarnosti, dalje od saznanja koja možemo steći percepcijom ili nekim oblicima učenja. Zahvaljujući mišljenju čovek je postao gospodar planete.

 

 

Karakteristike misaonog procesa

Misliti znači rešavati neki problem, tražiti odgovor na neko pitanje, doći do zaključka. Mišljenje se pokreće u onim situacijama kada dotadašnje znanje I iskustvo nije dovoljno da bi se čovek uspešno prilagodio. U takvim situacijama nužno je iskoristiti staro znanje I iskustvo na sasvim nov način, potrebno je uvideti put I načine rešavanja problema, uočiti koja sredstva mogu da se upotrebe da bi se došlo do cilja.

Suština mišljenja jeste uvidjanje relacija, tj. uvidjanje odnosa i veza izmedju elemenata u datoj situaciji. Uvidjanjem se shvata njihova unutrašnja, nevidljiva povezanost. Uvidjanjem se utvrdjuje da li nešto jeste ili nije ( Da li je pingvin ptica, da li sam ja moralan čovek), utvrdjuje se sličnost I razlika izmedju dva ili više objekta, utvrdjuju se uzroci ili posledice, utvrdjuju se odnosi izmedju pojava (da je nešto pre ili posle, gore ili dole, juče, danas, sutra, prošlo I buduće itd)

Mišljenje je simbolička aktivnost. Simbol je mentalni predstavnik konkretnog objekta ili pojave. Reči su simboli. Reč -p a s- ako je izgovorena, u suštini predstavlja zvučni talas koji nastaje izgovorom ova tri glasa. Medjutim, ta tri glasa  čine reč a ta reč je simbol koji predstavlja sasvim odredjenu vrstu živih bića. Broj 5 je simbol za sasvim odredjen skup. “ x “ je simbol za nepoznato itd.  Mišljenje je mentalno operisanje simbolima.
Saznanja do kojih se dolazi mišljenjem nikada nisu neposredno data. Do njih se dolazi uvidjanjem na nivou svesti, na mentalnom nivou.

Mišljenje je svrsishodna psihička aktivnost, tj. aktivnost koja je uvek usmerena ka nekom cilju koji omogućava zadovoljenje neke čovekove potrebe. Mišljenje je samim tim adaptivna aktivnost koja omogućava čoveku da menja sredinu I da je prilagodjava svojim potrebama.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari