Odlomak

1. PSIHOLOGIJA KAO ZNANOST
Psihologija je znanost o duši (psyche’ = um, duh, duša / mind, soul, spirit; logos = rijeĉ,
govor, zakon / discourse, study). Psihologija je mlada znanost koja seţe u 19. st.
Predstavlja znanstvenu disciplinu o duši, odnosno o psihiĉkim fenomenima. Razliĉitost
pravaca u psihologiji odreĊena je upravo razlikom u odreĊenju što jeste ‘psiha’.
Psihologija kao znanost sa svojim predmetom istraţivanja psihe spada u podruĉje
društvenih znanosti za razliku od prirodnih koje za svoj predmet istraţivanja imaju nešto
tjelesno (phizis)
Psiha (psyche) je u grĉkoj mitologiju predstavlja ljudsku dušu, odnosno personificirani
duševni i duhovni ţivot ĉovjeka. Grci su razlikovali tjelesnu i ţivotnu snagu (timos) koja
je smrtna od duše koja je besmrtna. Ona ostaje kao slika nekadašnjeg ĉovjeka. U Antici
su imali shvaćanje da nakon patnje i lutanja duša je izbavljena milošću Jupitera, kasnije
je to prevedeno u moralno ĉišćenje duše kroz trpljenje i patnju. U religiji je prisutno
odreĊenje duše kroz osjećaj krivnju.
Psihologija kao znanost postoji tek od 19. st. rad što je odreĊeno ranijim nedostacima na
podruĉju odreĊenja psihologijske metodologije. Da bi razumjeli psihologiju kao znanost
znaĉajno je odrediti što je znanost .
ŠTO JE ZNANOST?
Pitanje postojanja pojedinih znanosti (znanost = st. gr. episteme / lat. scientia / eng.
science / njem. Wissenschaft) odreĊeno je definicijom:
1. predmeta istraţivanja
2. metodologije istraţivanja
4 kriterija koji moraju biti zadovoljeni:
1) odreĊenje predmeta (objekta) prouĉavanja – znanstvena disciplina mora imati
jasno definiran objekt ili fenomen prouĉavanja.
2) sadrţi teoretske konstrukte i testiranje hipoteza – mora sadrţati teorijske se mogu
svesti na odreĊene opservirane fenomene koji predstavljaju stavove koji se mogu
testirati kroz odnos izmeĊu dvije i više varijabli. To su pretpostavke o onome što bi se
2
moglo dogoditi pod odreĊenim uvjetima (hipoteze) što je predmet testiranja a ne cijele
teorije.
3) ĉinjenice zasnovane na empirijskom istraţivanju – ĉinjenice ne mogu biti stvorene
na osnovu racionalnog argumentiranja, već kroz pojedinaĉno empirijsko istraţivanje.
4) otkrića općih zakonitosti – znanost treba otkrivati opće zakonitosti koji u sluĉaju
psihologije se odnose na ponašanje ili mentalne procese, koji mogu biti primjenjivi na
svaku individuu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 101 stranica
  • Razvojna psihologija Vojko Radomirović
  • Školska godina: Vojko Radomirović
  • Skripte, Psihologija
  • Srbija,  Užice,  UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Učiteljski fakultet u Užicu  

Više u Psihologija

Više u Skripte

Komentari