Odlomak

Uvod
Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka zaštite i spašavanja u odgovoru na prirodne ili druge nesreće.
Prirodna nesreća je događaj koji je uzrokovan iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, sa ili bez čovjekovog uticaja, koji ugrožava zdravlje ili život ljudi, životinja, uzrokuje štetu na materijalnim dobrima i okolišu.
Sva fizička  i  pravna  lica u Bosni i Hercegovini dužna su provoditi ličnu i uzajamnu zaštitu, pružati pomoć i spašavati ljudske živote, materijalna i druga dobra na osnovu lične svijesti, savjesti, relevantnih propisa i u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima.
Institucije i organi Bosne i Hercegovine osiguravaju usklađenost, transparentnost i otvorenost sistema zaštite i spašavanja prema javnosti s ciljem ostvarivanja sigurnosti stanovništva i učešća u provođenju mjera zaštite i spašavanja utvrđenih ovim zakonom.Sve mjere zaštite i spašavanja od prirodnih ili drugih nesreća planiraju se, organiziraju i provode u skladu s principima  međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća, kao i preuzetim međunarodnim obavezama.
U današnjim uvjetima korištenja tehnike u saobraćaju, antisocijalno ponašanje, nepažnja, nedoraslost, kao i djelovanje mnogih objektivnih faktora mogu opasnost pretvarati u saobraćajnu nezgodu. Uprkos napretku tehnologije saobraćaja, psihofizičko stanje svih učesnika u saobraćaju odlučuje kako će se u stanovitom trenutku odgovorna osoba ponašati da bi predvidjela mogućnost nezgode i da bi je adekvatnom mjerom spriječila. Umor je najčešći uzrok nezgoda, jer njemu podliježe svaki čovjek.
Unapređenje stepena sigurnosti u saobraćaju podrazumijeva udovoljenje različitim faktorima kojima se može umanjiti opasnost kakva realno postoji pri obavljanju saobraćajne djelatnosti. Sistem sigurnosti saobraćaja je vrlo složen sistem, upravo zbog širine problema koji variraju po vrsti, prirodi i načinu utjecaja. Zbog toga je i teško upravljati ovim sistemom, jer se ne mogu u cjelosti obuhvatiti svi elementi i rizici. Podaci o riziku i negativnim pojavama u saobraćaju su osnova za reagovanje društva i poduzimanje odgovarajućih mjera. Za efikasno funkcionisanje sistema sigurnosti saobraćaja, potrebno je adekvatno i permanentno praćenje pojava koje dovode do nastanka opasnih situacija na cesti, odnosno do nastanka saobraćajnih nezgoda.

1.Analiza vrsta i karakteristika povređivanja osoba u saobraćajnim nezgodama i mjere zaštite

S obzirom na kompleksnost saobraćajnih zbivanja, ozljede u saobraćaju mogu se podijeliti na: mehaničke, toplinske, hemijske i psihogene. Najčešće u saobraćajnim nezgodama nastaju mehaničke ozljede. Mehaničke ozljede su ozljede koje nastaju djelovanjem oštre ili tupe sile, odnosno predmeta, i dijele se na otvorene ozljede ili rane i zatvorene ozljede ili nagnječenja. Vrsta i jačina tjelesnih ozljeda osoba u saobraćaju ovise i o vrsti sudara, koji se dijele na:
– čeoni (frontalni) sudar, pri kojemu se brzine zbrajaju pa su i ozljede vrlo teške, s obzirom na to da čovjek u vozilu nastavlja kretanje iako se vozilo zaustavilo,
– bočni sudari, u kojima se tijelo vozača i putnika u prvi tren usmjeruje prema bočnom udaru, a zatim bude odbačeno u suprotnu stranu,
– udarac u stražnji dio vozila naglo pokreće udareno vozilo prema naprijed, a glava vozača i putnika se usmjeruje prema natrag i nakon deceleracije na ivici naslona pokreće naprijed. Tako nastaju teška oštećenja vratne kralješnice ako nema naslona za glavu ili ako on nije dobro namješten. Smanjenja rizika ozljeđivanja pri nastanku saobraćajnih nezgoda može se postići:

  •     upotrebom sigurnosnog pojasa,
  •     ugradnjom zračnih jastuka i naslona za glavu,
  •     smještanjem djece na stražnja sjedala i autosjedalice,
  •     upotrebom kacige za sve vozače bicikla, motora i mopeda,
  •     oblikovanjem cestovnih saobraćajnih znakova i branika radi ublažavanja udara i dr.

Sistem pomoći ozlijeđenim orijentisan je na samopomoć i sistemski organizovanjem službe hitne pomoći. U novom sistemu koji je proistekao iz novog zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Crveni križ/krst je određen kao institucija koja će edukovati vozače za pružanje prve pomoći. Zakon je predvidio ovu instituciju koja ima razgranatu mrežu organizacija po cijeloj Bosni i Hercegovini i koja bi trebala u narednom periodu dati poboljšanja u sistemu edukacije u pružanju prve pomoći kako sebi tako i drugim ozlijeđenim u saobraćaju. Treba naglasiti da je ovaj sistem aktiviran krajem 2007. godine i da je neophodna njegova daljnja nadgradnja, jer se pokazalo da pružanje prve pomoći neposrednonakon ozljeđivanja u saobraćaju može doprinijeti u velikoj mjeri spašavanju života a time i do manjih gubitaka osoba u saobraćaju.
U Evropskom akcionom programu za sigurnost u saobraćaju koji ima za cilj smanjenje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u svim zemljama EU dato je osam područja te je u svakom od tih područja dat niz mjera koje treba provesti u zemljama EU kako bi došlo do smanjenja broja poginulih u saobraćajnim nezgodama. U okviru osmog poglavlja, potrebno je osugurati najbolju medicinsku pomoć na mjestu događanja saobraćajne nezgode. Hitna pomoć mora biti tako organizovana da maksimalno poštuje faktor vremena, jer svakih pola sata kašnjenja medicinske pomoći povećava postotak smrtnosti za 300 %.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari