Odlomak

 

Opšti deo
1. Ekonomska uloga i značaj železničkog saobraćaja
Železnički saobraćaj je relativno nova grana saobraćaja, jer je počeo snažnije da se razvija tek u drugoj polovini 19-og veka. Zasniva se na prevozu upotrebom pogonske energije, po unapred izgrađenim kolosecima,šinskim putevima. Razvija se tek posle pronalaska parne mašine u 19 –om veku. Prva železnička pruga je bila izgrađena na relaciji Liverul- Mančester 1829. Godine, a kod nas se izgradila nešto kasnije, u Vojvodini. Kao i druge vrste saobraćaja i železnički saobraćaj ima svoje prednosti i mane.Prednosti se ogledaju u masovnim oblicima, konstantnosti u prevozu tokom cele godine,bez obzira na klimatske promene , relativnoj brzini i relativno niskim transportnim troškovima.Posle Drugog svetskog rata železničkom saobraćaju konkurišu drumski i rečni transport robe usled čega dolaze do izražaja svi nedostaci ove grane saobraćaja.Oni se ogledaju u nemogućnosti ostvarenja prevoza robe od skladišta pošiljaoca do skladišta primaoca, a i u činjenici da je izgradnja železničkih pruga relativno skuplja od izgradnje savremenih drumova i održavanja plovnosti reka. Međunarodni železnički saobraćaj se uglavnom organizuje i obavlja u granicama jednog kontinenta zbog čega ne moze konkurisati pomorkom saobraćaju. Kada je reč o odvijanju železničkog saobraćaja u okviru jednog kontinenta glavni nedostatak je neusklađenost u pogledu širine železničkih koloseka.
2. Međunarodnopravno regulisanje železničkog saobraćaja
U međunardnom železničkom saobraćaju se posebno reguliše prevoz putnika i prtljaga, a posebno međunarodni prevoz robe. Najvažnije konvencija koaj se odnosi na prevoz robe železnicom a ujedno i prva međunarodna konvencija koja je zakljucena u ovoj oblasti je Bernska konvencija iz 1890. godine. Ova konvencija je poynata i pod nayivom CIM konvencija.
S obzirom da je doneta relativno brzo nakon same pojave železničkog saobraćaja bilo ju je neophodno prilagođavati novonastalim potrebama međunarodnog železničkog saobraćaja, što je bio i uzrok čestih izmena i dopuna. Ovu konvenciju sa svim izmenama i dopunama je ratifikovala i našsa zemlja.
Sa druge strane, kada je reč o prevozu putnika i prtljaga kao najznačajnija konvecija navodi se CIV konvencija. I ovu konvenciju je naša zemlja ratifikovala.
U materiji prevoza robe, putnika i prtljaga, koja je bila predmet regulisanja CIM i CIV konvencije doneta je 1980. godine nova jedinstvena Konvencija o međunarodnom železničkom prevozu, poznatija pod nazivom COTIF.

3. Organizacija železničkog saobraćaj
Kada je reč o železničkom saobraćaju neophodna je čvrsta saradnja i koordinacija rada kako na nacionalnom tako i na međunarodnom planu jer se radi o velikim tehničkim sistemima. Upravo zbog toga postoji veliki broj međunarodnih organizacija kojima je osnovna svrha da omoguće ostvarivanje železničkog saobraćaja i da utiču na njegov dalji razvoj. Neke od najznačajnih su: Bernski savez, Železnička tehnička organizacija (UT) , Međunarodna železniča unija i druge.
4. Pravni režim železničkih puteva
Mreža železničkih pruga predstavlja jedinstvenu celinu unutar jedne zemlje a postoji težnja da se stvori jedinstvena mreža železničkih pruga na teritoriji jednog kontinenta. Kao glavna prepreka na tom putu stoji neusklađenost u širini železničkih koloseka zbog čega je često neophodno pretovarati robu iz jednog u drugo prevozno sredstvo.
Međunarodnim sporazumima se ustanovljava opšta dužnost potpisnica da omoguće nesmetan tranzit drugim državama na prostoru svoje železničke mreže. Strane železnice mogu ući na teritoriju druge države samo na ustanovljenim graničnim prelazima.
5. Pravni režim železničkih vozila
Realizacija međunarodnog železničkog prevoza robe umnogome zavisi od postojanja sistema uzajamog korižćenja tuđih vozila. Da bi korišćenje tuđeg vozila bilo moguće neophodno je poznavati minimalna tehnička svojstva železničkih kola kao i njihovu pripadnost zbog cega se i vrši njihova individualizacija uz pomoć slova i brojeva. Slovima se ukazuje na osnovna tehnička svojstva a brojevima se vrši blize određenje.
Režim razmene vagona utvrđuju razne međunarodne organizacije putem sporazuma. Tim sporazumima se reguliše i pitanje naknade za korišćenje, gubitak ili oštećenje vagona. Naknada se plaća bez obzira na uzrok oštećenja.
Pod železničkim kolima se podrazumevaju lokomotive,motorna kola,putnička i teretna kola i železnička kola za posebne namene. Za svako železničko vozilo predviđaju se posebni propisi kojima se predviđaju uslovi koji moraju biti ispunjeni. Tako na primer putnička vozila moraju imati uređaje za grejanje i električno osvetljenje, sanitarne i higijenske uređaje te uređaje za bezbedno prelazenje putnika iz jednih u druga kola. Posebna pravila se predviđaju i za vozove kao kompozicije većeg broja železničkih vozila. Železnička vozila podležu posebnom tehničkom pregledu koji prethodi njihovoj upotrebi. Veoma su brojna i detaljna pravila kojima se ostvaruje sigurnost i bezbednost u železničkom saobraćaju među kojima se kod nas posebno ističe

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari