Odlomak

Školstvo u Jugosaviji posle drugog svijetskog Rata

Obrazovanje učitelja u socijalističkoj Jugoslaviji

U prvim posleratnim godinama u Jugoslaviji je vladao centralistički sistem upravljanja, odnosio se na prosvetu i školstvo. U oblasti školstva sve je više dolazilo do razlika i neslaganja. Od zajedničkih rješenja, nastavnih planova i programa, došlo je do potpune razlike u organizaciji, sistemu i nivou i sadržaju obrazovanja učitelja.

Razvoj obrazovanja učitelja posle drugog svjetskog rata u Jugoslaviji prolazi dva osnovna perioda:
Period postojanja i rada učiteljskih škola i
Period osnivanja i rada pedagoških akademija

Učiteljske škole

Po završetku drugog svjetskog rata učiteljske škole nastavljaju svoj rad, a za vrijeme okupacije učiteljske škole radile su veoma neredovno.
Učiteljske škole koje su do prvog svjetskog rata spremale učitelje za srpske osnovne škole a koje su uspjele da prežive brojna zatvaranja i ukidanja između dva svjetska rata nastavile su rad posle 1944/45. godine. NJihov rad trajaće do pretvaranja tih učiteljskih škola u pedagoške akademije.

U tim godinama školovanje se produžava sa četiri na sedam a zatim na sam godina. Deset godina kasnije 1954/55 trajanje školovanja biće opet produženo na pet godina i tako će ostati sve do pretvaranja učiteljskih škola u pedagoške akademije, tada je školovanje produženo za još jednu godinučime je učiteljsko obrazovanje dostiglo viši stepen školovanja.
Kada je usvojen novi ustav iz nastavnog plana je izostavljena vjeronauka, crkva je tada odvojena od države a škole od crkve su proglašene svetovnim institucijama.
Pošto je bilo dosta izmjena u nastavnom planu i programu učiteljskih škola savezno ministarstvo za nauku i kulturu utvrđuje jedinstven nastavni plan za sve učiteljske škole, i izmjene su vršene u svimperdmetima. Uvedeni su novi predmeti: marksizam i predvodnička obuka.
Na savjetovanju ministara prosvjete svih republika i predstavnika učiteljskih škola održanom 1950. godine zaključeno je da upravo donjeti nastavni plan predstavlja veliko opterećenje za učenike i da je nemoguće nedjeljno imati i po 38 časova i da učenici nemaju vremena ni za učenje ni za vannastavne aktivnosti.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Pedagogija

Više u Skripte

Komentari