Odlomak

Društvo je skoncentrisanost veza i saradnje koja je formirana između ljudi. Karakteristike ili obilježja društva su :
1 teritorija na kojoj dolazi do konsolidacije socijalnih veza ; 2 univerzalnost tj sveobuhvatni karakter društva 3 autonomnost–sposobnost društva da postoji samostalno 4 integrativnost –potčinjava svojoj logici ponašanje osnovne mase stanovništva motivišući ljude koji žive na odgovarajućoj teritoriji da reprodukuju u svojim aktivnostima osnovu raznovrsne socijalne saradnje .
Struktura kompozicije društvasastoji se od : -bazični prvobitni nivo društva – pozicije statusa- uloga ; -institucionalni nivotj. Socijalne organizacije,institucije koje međuso-bno povezuju pozicije statusa-uloga stvarajući njihovu stabilnost ; -socijalni nivokoji obezbjeđuje reprodukciju veza a karakteriše se univerzalnošću tj uopštenošću ( to je sfera institucionalne regulacije) i integrativnošću(ne dozvoljava da se društvo raspadne kao cjelina ). Metodeodređivanja principa stabilnog funkcionisanja društva: – prvi metod jeizdvajanje značajnih podsistema. Prema Marksu ba-zični ekonomski podsistem sastoji se od proizvodnih snaga i proizvo-dnih odnosa. –drugi metod je princip funkcionalnog jedinstva društva, svi dijelovi socijalnog sistema rade zajedno , usaglašeno ne stvarajući konflikte . A Redklif Braun – funkcionisanje sistema u cjelini . –metoda T Parsona proučavanja socijalnih sistema,prema kojoj dru-štvo treba da zna da se adaptira,druga funkcija sistema dostizanje ciljai treća funkcija podržavanje obrasca tj.sposobnost sistema da re-produkuje svoje elemente kao i da čuva unutrašnju strukturu , četvrta funkcija je integracija tj . sposobnost sistema da se integrišu nove tvorevine .
Proces samoobnavljanja društva može se predstaviti kroz faze : – faza dinamične ravnotežeto je reprodukcija od strane svih osno-vnih strukturnih elemenata i funkcionalnih veza društva-sistema . – faza narušavanja ravnotežeje pojava disharmonije , povećavanje broja neodgovarajućeg ponašanja propisanih uloga . – faza nove dinamičke ravnotežeto je obnovljeno relativno stabilno stanje sistema . Čovjek svojim djelovanjem u stanju je da razruši formirane institucio-nalne veze sistema, zato je osnovni problem funkcionisanja društva potčinjavanje svojoj logici ljudskih aktivnosti . Mehanizmi funkcionisanja društva to su procesi koji se sastoje od mnoštva događaja ili prakse , u kojoj jednoj ili drugoj formi ,učestvuje svo stanovništvo zemlje čiji je glavni rezultat reprodukcija društva . Anomijaje neusaglašenost normativno – funkcionalnih zahtjeva sistema i realno ponašanje individua , koje vodi ka otuđenju individua od društva . Društvo nema mogućnost da usmjeri ponašanje indivi-dua u institucionalne okvire na koje su ranije navikli , a ljudi lišeni vri-jednosno normativne orjentacije , nalaze se ili u stanju krajnje uzne-mirenosti ili duboke depresije ,djeluju u strahu ili rizikujući , vođeni trenutnim interesima i samim time prestaju da reorganizuju struktu-rne elemente društva sistema.Anomija je jednako pogubna i za ličnost i za društvo. Razvoju anomije najviše doprinose prestanak orjentacije stanovništva u djelovanjima statusa- uloga kao i pojava delegitimacije tj . raspadanje vrijednosnih osnova normativnog poretka . Tri su osnovna mjerila razvoja društva : pojava novih elemenata ku-lture , pojava novih institucija i transformacija funkcionalnezavisnosti među strukturalnim elementima društva sistema . Inovacioni procesi u stabilnom društvu se razvijaju na osnovi autogo-nih procesa koji podržavaju reprodukovanje sistema . U svakom društvu aktivna su 3 osnovna filtera koja sakrivaju veliki dio prijedloga izmjena poznatih širokom krugu stanovništva : -vladajuća elita koja ima ovlaštenja vlasti i posjeduje pravo da donosi rukovodeće uloge bez kojih nije moguće ostvarivanje većeg dijela izmjena . –pravne normekoje ograničavaju izmjene -kulturne vrijednosti orjentacije i smjernice stanovništvakao kole – ktivne predstave o socijalnom poretku .

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 12 stranica
  • Sociologija Milošević
  • Školska godina: Milošević
  • Skripte, Sociologija
  • Bosna i Hercegovina,  Banja Luka,  UNIVERZITET U BANJA LUCI – Akademija umjetnosti  

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari