Odlomak

UVOD
Posljedice razvoja svjetskog tržišta,duboko zadiru u kulture, identitete i životne stilove. Globalizaciju ekonomskog djelovanja prate talasi ekonomske,političke,društvene I, na onu na koju ćemo se posebno osvrnuti,kulturnu transformaciju. Pri tome se sigurno radi i o proizvodnji kulturnih simbola – procesu koji se pak može primijetiti već duže vrijeme. To pokriva teza o konvergenciji globalne kulture, te se naziva mecdonaldizacija u smislu ujednačavanja životnih stilova, kulturnih simbola i transnacionalnih oblika ponašanja. Globalna kulturna industrija sve više znači konvergenciju kulturnih simbola i životnih oblika. U njemu su lokalne kulture i identiteti iskorijenjeni i zamijenjeni simbolima svijeta robe, koji potiču iz reklamnog dizajna i dizajna imidža multinacionalnih koncerna. Koncerni koji ciljaju na vlast nad tržištem u proizvodnji univerzalnih kulturnih simbola, na svoj način koriste neograničeni svijet informacijskih tehnologija. Sateliti omogućuju savladavanje svih nacionalnih i klasnih granica i usađivanje brižno smišljenog svijeta blještavila bijele Amerike u srca ljudi u svim uglovima svijeta.Ta raširena teza o linearno rastućoj konvergenciji kulturnih sadržaja i infomacija kao dijela koncentracijskih tendencija na svjetskim medijskim tržištima ne uzima u obzir paradokse i ambivalentnosti koje je 3cultural theory teorijski obradila i empirijski istražila– dijalektiku kulturne globalizacije. Kao što naglašava Roland Robertson, jedan od otaca teorije i istraživanja kulturne globalizacije; kod globalizacije se uvijek radi i o lokalizaciji.Osnovni uvid glasi: globalizacija ne znači automatski i jednostranu, jednodimenzionalnu globalizaciju. Već suprotno, svuda dolazi do novog naglašavanja lokalnog. Globalizacija ne podrazumijeva samo de-lokalizaciju već pretpostavlja re-lokalizaciju; proizlazi već iz same ekonomske računice, jer globalne proizvodne kompanije i one koje prodaju njihove proizvode, moraju razviti lokalne veze, tako što njihova proizvodnja prvo nastaje i stoji na
lokalnim nogama, a drugo zato što i simboli koji se mogu globalno prodavati moraju biti «izvučeni» iz sirovina lokalnih kultura koje ostaju i razvijaju se živo, eruptivno i disparatno, kaže
U. Beck; objašnjavajući šta je globalizacija uopšte kao i globalizacija kulture.Svjetska politika ulazi u novu fazu, a intelektualci nisu oklijevali namnožiti vizije onoga šta će se dogoditi – kraj istorije, povratak tradicionalnim suparništvima između nacija-država i pad nacija-država pod suprostavljenim silama plemenstva i globalizma, među ostalima. Svaka od ovih vizija hvata aspekte stvarnosti koja dolazi. Ipak, sve one previđaju ključni, zaista, središnji aspekt onoga što će globalna politika postati u nadolazećim godinama.Pretpostavka je da temeljni uzrok sukoba u ovom novom svijetu neće biti ni prevladavajuće ideološki ni prevladavajuće ekonomski. Velike podjele među ljudskom vrstom i prevladavajući izvor sukoba biće kulturni. Nacije-države ostati će najmoćniji igrači u svjetskim zbivanjima, ali glavni sukobi globalne politike pojaviće se između nacija i grupa različitih civilizacija. Sukob civilizacija će dominirati globalnom politikom. u čitavom svijetu procesi ekonomskih modernizacija i socijalnih promjena odvajaju ljude od starih lokalnih identiteta. U većini svijeta religija se pokrenula popuniti ovu prazninu, često u obliku pokreta koji su označeni kao “fundamentalistički”. Takvi se pokreti mogu naći u Zapadnom Hrišćanstvu, Judaizmu, Budizmu i Hinduizmu, kao i u Islamu.S krajem Hladnog Rata, međunarodna politika izlazi iz svoje zapadne faze, a njezino središte postaje interakcija između Zapada i ne-zapadnih civilizacija i među ne-zapadnim civilizacijama. U politici civilizacija, narodi i vlade ne-zapadnih civilizacija prestaju biti objekti istorije kao mete zapadnog kolonijalizma te se pridružuju Zapadu kao njezini pokretači i oblikovatelji.Ipak,zapadne civilizacije su glavni oblikovatelji svjetskog fenomena poznatog pod imenom globalizacija,a ne-zapadnim civilizacijama ostaje ili da se prilagode ili da se suprotstave tom fenomenu.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari