Odlomak

UVOD
Tokom poslednjih nekoliko godina, pojam globalizacija se nalazi u širokoj upotrebi u političkim debatama, biznisu i medijima. On nije ni nov ni nepoznat. U današnje vreme se čini kao da ga svi neprestano upotrebljavaju, često i zloupotrebljavaju – svako zbog svojih potreba, interesa i ciljeva.
Globalizacija se često opisuje kao ekonomski fenomen, ali je takvo gledište suviše pojednostavljeno. Globalizacija nastaje spajanjem ekonomskih, političkih, kulturnih i društvenih procesa. Takođe, razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija doprinosi razvoju globalizacije.
Za jedne je ona moderan razvojni proces, za druge novi ideološki mit, dok je za treće istina negde na sredini.
Činjenica je da je globalizacija neminovan proces razvoja svetskog društva koji sam po sebi, kao i svi dosadašnji, sa sobom nosi mnoštvo i pozitivnih i negativnih mogućnosti.

1. DEFINICIJA GLOBALIZACIJE

Globalizacija je istorijski složena pojava i samo značenje ovog termina je tema opštih rasprava, s obzirom da ni u stručnim krugovima ne postoji usklađenost oko definicije globalizacije. Fenomen globalizacije se može sagledati iz velikog broja uglova, pa autori raličitih teorijskih pravaca često naglašavaju samo neke aspekte globalizacije, dok druge zanemaruju, kako bi dokazali svoje unapred određeno mišljenje.
Globalizacija se u najširem smislu reči odnosi na ekspanziju globalnih veza i obuhvata više velikih procesa.
Neke od narednih definicija izražavaju preovlađujuće uticaje u teoriji globalizacije:

“Globalizacija se tako može definisati kao intenzifikacija društvenih odnosa na svetskom planu, koja povezuje udaljena mesta na takav način da lokalna zbivanja uobličavaju događaji koji su se odigrali kilometrima daleko i vice versa“

“Porast obima međunarodne trgovine, širenje kapitalizma, transnacionalna organizacija proizvodnje, ujednačavanje stilova života u različitim zemljama,stvaranje i poštovanje međunarodnih i pravnih standard“

“Objedinjavanje ljudskih napora i aktivnosti u smeru ubrzane integracije čovečanstva, na planetarnom nivou, podstaknutanezapamćenim kretanjem ljudi, tehnologija, kapitala, informacija, ideja I kulturnih vrednosti među državama I narodima, ali na način da ni države ni narodi ne kontrolišu ovaj proces u željenoj meri“
2. POJAM I ZNAČAJ GLOBALIZACIJE
Pojam globalizacija izveden je od reči “global” što znači sveukupnost, celovitost. Termin globalizacija prvi put je upotrebio profesor Teodor Levit sa Harvardske škole za biznis 1983. godine kako bi opisao finansijska tržišta. Nakon toga termin je proširen na delovanje multinacionalnih kompanija.
Globalizacija označava dinamično ekonomski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta.
• Ekonomska globalizacija – označava u prvom redu stvaranje i utvrđivanje pravila jedinstvenog svetskog tržišta koje podstiče konkurenciju i razvoj. Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste već zarađeni kapital da onemoguće stvaranje konkurenata sa kojima bi morali deliti tržište.

• Politička globalizacija – tesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje jedinstvenog svetskog tržišta smanjuje mogućnost nacionalnih država da direktno podstiču razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednost vlastitim firmama. Mesto donošenja odluka se prenosi iz državnih u međunarodne institucije čime se smanjuje mogućnost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlasti utiču na vlastiti razvoj.

• Kulturna globalizacija – susret različitih svetskih kultura i običaja. Protok robe, kapitala i ljudi preko državnih granica nosi sa sobom i protok navika, običaja i kultura. Ovaj proces kod različitih ljudi često izaziva različite reakcije. Neki smatraju uticaj nove kulture pozitivnim razvojem koji obogaćuje postojeću kulturu dok drugi u novoj kulturi vide pretnju utvrđenim vrednostima i pravilima.

Globalizacija upućuje na sliku sveta kao zajedničkog prostora u kome se stvara međuzavisnost tehnološke, političke, ekonomske i ekološke prirode, poništavajući geografske distance.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari