Odlomak

UVOD

Pre nego što počnem izlaganje na temu nacije, želim da u kratkim crtama kažem nešto o društvu u opšte, i o narodu čiji se pojam često poistovećuje sa pojmom nacije.

DRUŠTVO
Društvo je skupina ljudi koja je samodovoljna, u kojoj se vrše svi procesi koji su ljudima na datom stupnju razvoja potrebni i mogući.

Postoje dva oblika društva:

  •     krvnosrodničko ,i
  •     teritorijalno.

Glavni konkretni oblici obe vrste društva kroz koje ono prolazi u svom istorijskom razvoju jesu sledeći:

  •     prerodovsko društvo,
  •     rod,
  •      pleme,
  •      država,
  •      Narod , i
  •      nacija.

Često se mnoge vrste društva poistovećuju pa prema tome ako među drustvima postoji razlika s`obzirom na način koji dovodi ljude u vezu (u prvom slučaju krvnosrodničke, u drugom teritorijalne) nema među njima razlike u pogledu zajedničke svesti koja više manje ima isti karakter. Zato se nama čini bezuspešnim da utvrdimo razlike između nacija na jednoj, i naroda na drugoj strani.

NARODI

Narodi se u Evropi razvijaju tokom robovlasništva i feudalizma. U feudalizmu se stanje menja zbog toga što se u narod počinju u uklapati eksploatisane klase- kmetovi. Na taj način narod prestaje biti krvnosrodnička zajednoica, već se pretvara u teritorijalne zajednice čime su postavljeni temelji naciji.

Jedna od najuticajnijih doktrina u istoriji je da su svi ljudi podjeljeni u grupe koje se nazivaju nacije. Doktrina je sama po sebi etička i filozofska i početna je faza za stvaranje ideologije i nacionalizma. Pripadnici jedne nacije su specifični po tome što imaju zajednički identitet i gotovo uvek zajedničko srodstvo i porijeklo u smislu nasljedstva.
Nacionalni identitet podrazumjeva prepoznatljive specifičnosti određene grupe kao i lični osjećaj pripadnosti. U određivanju identiteta se koristi i primjenjuje veoma širok kriteriji. Male razlike u govoru mogu biti dovoljne da se neko okarakteriše kao član druge nacije. S druge strane dvije osobe mogu biti podjeljene razlikama u mišljenju, vjerovanju, mjestom boravka, vremenom pa čak i govornim jezikom a da se međusobno smatraju i da ih i drugi smatraju, dijelom iste nacije.
Smatra se da pripadnici jedne nacije dele određene karakteristike i norme ponašanja, određene odgovornosti prema ostalim pripadnicima te nacije i određene odgovornosti za djela pripadnika iste nacije.
Nacije postoje više generacija i uključuju i preminule članove. Na apstraktan način, shvatanje je da nacije uključuju i buduće generacije.
Nacija nema rok trajanja i obično je stara nekoliko vekova. Predhodni događaji se opisuju sa tim razmišljanjem kao na primer oslovljavanje “naše vojske“ u ratovima koji su se desili predhodnih vekova.
Naziv nacija se često koristi kao sinonim za naziv etnička grupa (ponekad etnos), ali iako je etnicitet danas jedan od najvažnijih aspekta kulturnog i društvenog identiteta za pripadnike određene nacije, osobe istog etničkog porijekla mogu da žive u različitim nacionalnim državama te se po tome smatrati pripadnicima zasebne nacije. Nacionalni identitet je često osporen čak i do individualnog nivoa.
Država koja se specifično izjašnjava kao domovina određene nacije naziva se nacionalnom državom i većina modernih država spada u tu kategoriju, iako možda postoje oštri sporevi o njenom legitimitetu. U najuobičajenom značenju reči nacija, zemlja i država često se smatraju bliskim značenjima tj. definicija nacije može označiti stanovnike teritorije jedne suverene države (de jure i de facto države).
Ipak, u najužoj definiciji nazivi kao što su nacija, etnos i narod označavaju grupu ljudskih bića u usporedbi sa riječi zemlja koja označava teritoriju dok riječ država označava legitimnu, administrativnu i odlukodavnu instituciju. Ipak stvari se opet kompliciraju kad se govori o nacionalnim i internacionalnim kao riječima koje označavaju države.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari