Odlomak

Abstract

Nijedan čovjek, naravno, nije u stanju da utemelji čitavu jednu oblast istraživanja. Stoga ima mnogo onih koji su dali svoj doprinos ranoj sociološkoj misli. Posebno mjesto, ipak, obično se daje francuskom autoru Ogistu Kontu, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je on zapravo ”izumio” riječ ‘sociologija’.

Kont je u početku koristio izraz „društvena fizika“, ali istim služili su se i neki od njegovih intelektualnih suparnika tog vremena. Kont je želio da napravi razliku između svojih misli i njihovih, pa je skovao izraz ‘sociologija’, kako bi opisao predmet koji je htio da utemelji.

Kontovo mišljenje odražavalo je burne događaje njegovog vremena. Francuska revolucija unijela je značajne promjene u društvu, a rast industrijalizacije mijenjao je tradicionaini život francuskog stanovništva. Kont je nastojao da stvori nauku o društvu koja bi mogla da objasni zakone društvenog svijeta isto onako kao što su prirodne nauke objasnile funkcionisanje fizičkog svijeta. Iako je Kont uvidio da svaka naučna disciplina ima svoj predmet izučavanja, vjerovao je da sve one dijele način mišljenja i naučni metod koji ima za cilj da otkrije univerzalne zakone.

Kontova vizija sociologije jeste sociologija kao pozitivna nauka. Vjerovao je da sociologija treba da primjeni iste stroge naučne metode u izučavanju društva kao što ih fizika ili hemija koriste da bi ispitale fizički svijet.

Pozitivistički pristup u sociologiji vjeruje u proizvodnju znanja koje je zasnovano na empirijskim dokazima do kojih se dolazi na osnovu posmatranja, poređenja i eksperimentisanja.

Ključne riječi: socijalna fizika, pozitivna nauka, sociologija, pozitivizam, religija humaniteta društvena statika, društvena dinamika

Uvod

Tematika „Ogist Kont- život i rad“ u ovom seminarskom radu obrađivana je po dijelovima, tako da se rad sastoji od sedam (7) cjelina.

U prvom dijelu, govori se o rođenju, djetinjstvu i životu uopće francuskog filozofa Ogista Konta. Rođen je 1798. u Montpeljeu, u Francuskoj. Pohađao je Politehniku u Parizu. Njegov ‘učitelj’ bio je filozof Sant Simon. U kasnijim godinama se duševno razbolio. Umro je 1857.

Drugi dio rada zauzima Kontov ‘Zakon tri faze’. Taj zakon se sastoji u tome što svako od naših glavnih shvatanja, svaka grana naših saznanja, prelazi postupno kroz tri različita teorijska stanja:
–    teološko ili fiktivno stanje;
–    metafizičko ili apstraktno stanje;
–    naučno stanje ili pozitivno.

Za razumjevanje zbivanja oko stvaranja sociologije kao nauke, odnosno evolucije „socijalne fizike“ u sociologiju, važno je podsjetiti se tog vremena i kako je i zašto došlo do stvaranja pojma sociologija, a udaljavanja od prvobitnog pojma „socijalna fizika“. Upravo o toj ‘evoluciji’ govori se u trećem dijelu svog rada.

Četvrti dio podrobnije objašnjava jedno od najbitnijih djela Ogista Konta „Kurs pozitivne filozofije“. Godine 1828, na osnovu predavačkog iskustva, Kont je razradio precizni nastavni plan i program Kursa u koji je uključio 50 lekcija. Poslije nekoliko godina predavanja ovog materijala, Kont ga je počeo pripremati za objavljivanje. Sastavio je detaljan plan Kursa sa 60 lekcija.

O Kontovom poimanju društva, kazuje se u petom dijelu rada. Kont je istakao da je društvene pojave, najsloženije i najpromjenljivije, najkasnije nastale u razvoju prirode, upravo najteže naučno tačno saznati. Zato se po Kontu ljudsko društvo i  ne može objasniti voljom i sviješću pojedinaca,  nego njihovim povezanim djelovanjem u društvu kao cjelini.

Šesti dio seminarskog rada naslovljen je kao ‘Religija humaniteta’. Društveno jedinstvo je ranije ostvarivano religijom (teologijom) u prvoj epohi, a u drugoj metafizikom. Kont je bio konzervativac, grozio se revolucionarnog nasilja i htio je poštovanje poretka umjesto revolucionarnog haosa, poštovanje autoriteta, slogu umjesto borbe, ljubav, altruizam i solidarnost svih članova društva i cijelog čovječanstva.

U posljednjem dijelu seminarskog rada, dakle u sedmom dijelu, radi se o pozitivizmu, pravcu koji je osnovao Ogist Kont koji je smatrao da je jedina ispravna metoda po Kontu je metoda empirijske nauke, u kojoj mogu da postoje samo empirijski provjerive tvrdnje o realnosti.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari