Odlomak

UVOD

Parcijalne društvene grupe nastaju i razvijaju se u okviru globalnih društvenih grupa i u njima se obavljaju dve ili više socijalnih funkcija. Parcijalne društvene grupe se dele na:

  •     grupe koje predstavljaju biološko-ekonomsko jedinstvo, odnosno brak i porodica
  •     grupe u kojima se vrše ekonomski procesi, odnosno preduzeća
  •     grupe koje predstavljaju jedinstvo ekonomsko-politickih procesa i odnosa, odnosno klase, staleži, birokratija
  •     grupe u kojima se odvijaju politički procesi, odnosno država, političke stranke
  •     društvene grupe u kojima se obavljaju procesi koji čine deo društveno-idejne nadgradnje, odnosno kulturno-naučne grupe i dr.

Društvene grupe ujedinjuju pojedince i približavaju ih društvu, tako da se može reći da društvo postoji u društvenim grupama. Otuda, svaka društvena promena označava i promenu u društvenim grupama.Porodica se definiše kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa. Ona zahvata vrlo različite strane ljudskog života, pa zbog toga postoji čitavo bogatstvo značenja i objašnjenja, od filozofskih, socioloških, psiholoških, vaspitnih, socijalnih, pa do ekonomskih i pravnih. Porodica je biološka i edukativna grupa. To je njena osnovna društvena sadržina od postanka do najnovijeg vremena.Biološka funkcija porodice, ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue, zadovoljavanju emotivnih potreba, reprodukciji, tj. u rađanju i odgoju nove generacije, odnosno produžavanju ljudske vrste.U istorijskom razvoju porodice njena edukativna funkcija nije bila uvek istog inteziteta, što nije samo zavisilo od nje, nego i od okolnosti – sadržine, karaktera i strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala.
U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije počevši od predškolskog uzrasta i dalje, ova funkcija porodice se smanjuje. Takođe, na to je uticala i ekonomska funkcija porodice – da li se odvija u njoj ili izvan nje, da li ženski članovi učestvuju u obavljanju te funkcije. Za razliku od robovlasničkog i feudalnog društva, kapitalistički način proizvodnje i buržoaski politički sistem udaljavaju kako ženu tako i muškarca od same edukativne uloge u porodici.
Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom, do zaštite od napada i ugrožavanja slobode pojedinca. Danas su se funkcije porodice promenile, ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija, koja ima veliku ulogu u zivotu svakog pojedinca i u svakom društvenom sistemu.

 

 

1.Pojam porodice

Sam termin porodica je relativno novijeg porekla a pre toga su korišćeni različiti srodnički termini. Reč porodica ne postoji u Vukovom rečniku. Umesto nje Vuk upotrebljava druga dva izraza. Jedan je latinskog porekla – familia i usvojen je i u svim glavnim evropskim jezicima u različitim varijetetima: kod nas je familija, na nemačkom die familie, na engleskom the familiy, na španskom famiglie, na francuskom la famille, na italijanskom famiglia (Milić, 1981). Reč famulus Rimljani upotrebljavali da označe lični odnos između robova i gospodara kao i funkciju služenja koja se tiče ličnih potreba gospodara. A kako se porodica uvek ticala ličnih odnosa i služenju ličnosti ne čudi povezanost modernog izraza i arhaičnog korena. Drugi izraz je reč obitelj. Poreklo ove reči dolazi od glagola obitavati, stanovati i označava pripadnost jednom domu. Termin porodica jasno implicira grupu koja nastaje rađanjem (po-rod) i koja na temelju takve veze predstavlja srodničku grupu. Postoji čitavo bogatstvo tumačenja i objašnjenja porodice, od filozofskih, socioloških, psiholoških, socijalnih, ekonomskih itd., koja nam pomažu da sagledamo i razumemo porodicu izdvajajući i konkretizujući neke njene osnovne karateristike i osobenosti.
Sa ekonomskog stanovišta, savremena porodica predstavlja, po pravilu, porodičnu grupu koja nema svoja sredstva za proizvodnju, već radi tuđim sredstvima i za drugog. U kapitalizmu to je rad za kapitalistu, u socijalizmu u društvenom sektoru privrede (radničko-službenička porodica).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari