Odlomak

Hrišćanstvo je danas, sa oko dve milijarde vernika, najveća i najrasprostranjenija svetska religija. Poreklo, glavna učenja i ime ove religije neposredno se temelje na ličnosti Isusa Hrista, njegovom životu, smrti i poukama zabeleženim u jevanđeljima i drugim spisima Novoga zaveta.
Naziv hrišćanstvo potiče od reči Hristos – grčkog prevoda hebrejske imenice mašiah koja znači „pomazanik“, „Mesija“. Hrišćanstvo je nastalo u prvom eku, u istočnim provincijama Rimske imperije, a Isusovi sledbenici su po prvi put nazvani hrišćanima u sirijskoj Antiohiji, oko 50. g. n. e. Isus iz Nazareta u Galileji, rodonačelnik ove religije, jeste, nesumnjivo, centralna ličnost ne samo u istoriji hrišćanstva, već i čitave jedne kulture i civilizacije kojoj je ta religija, tokom puna dva milenijuma, dala svoje dominantno obeležje.
Hrišćanske crkve dele se u tri velike grupe:
– Rimokatolička crkva,
– Istočne pravoslavne crkve i
– Protestantske crkve.

Pored njih, u porodicu hrišćanskih crkava ubrajaju se i Prehalkidonske crkve (tzv. monofiziti), Crkva istoka (nestorijanci), dok veliki broj različitih sekti i denominacija (prelazni oblik religijskog organizovanja između sekte i crkve), koje mahom potiču iz protestantizma, svoja učenja takođe vezuje za Isusa Hrista. Otuda danas u svetu ima više od 20.000 zasebnih hrišćanskih crkava, denominacija i sekti.

2.1. Počeci hrišćanstva
Svet u kome je rođen Isus iz Nazareta i u kome su sastavljena jevanđelja bio je, u religijskom smislu, jedan vrlo raznolik svet. Život u njemu odvijao se unutar granica velike Rimske imperije čije stanovništvo je, u doba cara Avgusta (31. g. p. n. e. – 14. g. n. e.), brojalo oko 70–80 miliona ljudi. Događaji koji se opisuju u jevanđeljima zbili su se u rimskoj provinciji Palestini i pripadali su stoga zvaničnoj istoriji carstva. U Palestini je u Isusovo doba (prva trećina prvog veka n.e.) živelo oko tri miliona stanovnika. To je bila etnički mešovita provincija, s jevrejskom većinom, u kojoj su se govorila čak četiri jezika: hebrejski, aramejski, grčki i latinski.
t

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari